Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića.

Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz poruku svaka želja je posebna poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.

U sklopu akcije priredili su istoimenu mrežnu stranicu http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/ na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija Advent u Zagrebu u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele.

Sa prigodne blagdanske stranice pozivaju sve nas da ovih blagdana svoje najmilije razveselimo blagdanskom čestitkom, a radost poslanih i primljenih čestitki podijelimo na društvenim mrežama uz poruke #SvakaŽeljaJePosebna ili #TradicijaDobrihŽelja.

Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, svaka je posebna.