Brojni Koprivničanci, a među njima i odabrani učenici osmih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ u pratnji svojih učitelja povijesti i vjeronauka (Saše Špoljarića, Tomislava Katalenića, Jasminke Fanuko-Polančec i Mirne Kovačić) s velikim su zanimanjem pratili predavanje mons. dr. Batelje. Dr. Batelja, postulator je kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, a vodio je i postupak proglašenja Stepinca blaženim.

Blaženi Alojzije Stepinac, rođen je u Krašiću, 8. svibnja 1898.  Djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. U vrijeme Prvog svjetskog rata sudjelovao je u borbama na talijanskom i solunskom frontu, bio je ranjen i pet mjeseci zarobljenik. Nakon studija u Rimu, zaređen je za svećenika 1930. godine. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagrebačke nadbiskupije. Postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine. Kao žarki i neumorni propovjednik Božje riječi promicao je Katoličku akciju, Caritas i pobožnost prema Djevici Mariji. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjene i patnike, zbrinuo je 500 prognanih slovenskih svećenika te 6717 bolesne i gladne djece. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. U govoru 31. listopada 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela.

Nakon dolaska komunista na vlast, odbio je odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Vatikana. U montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. do svoje smrti 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru u Krašiću.  Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale uz prisutnost mnoštva vjernika. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici. U nastavku procesa kanonizacije kardinal Angelo Amato obznanio je da je liječničko povjerenstvo Kongregacije za kauze svetaca utvrdilo novi slučaj čudesnog izlječenja po Stepinčevu zagovoru, čime se ostvaruju uvjeti za proglašenje Stepinca svetim.

Danas, istaknuti hrvatski i srpski povjesničari govore o ulozi nadbiskupa Stepinca u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njihovi su pogledi i argumentacija, očekivano, dramatično suprotstavljeni. Postavlja se pitanje, može li se o djelovanju nadbiskupa Alojzija Stepinca postići konsenzus u ozbiljnim historiografsko-publicističkim krugovima u Hrvatskoj i Srbiji. Stepinčeva kanonizacija trenutno čeka razgovore članova zajedničke komisije Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve. S obzirom na nepobitne dokaze o Stepinčevoj nevinosti, njegovom milosrđu, pravednosti i nesebičnom dijeljenju Božje ljubavi, mons. dr. Batelja nada se što skorijem proglašenju Stepinca svetim.

Mirna Kovačić