Članovi Stručne radne skupine mr.sc. Alenka Bujan i Krunoslav Rukelj, prof.

predstavili su prijedlog dokumenta Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Geografija unutar sustava dokumenata: 7 područja, 7 međupredmetnih tema i 3 okvira.

         Naglašena je razlika u smislu što je novo i drugačije, prisutnost načela usmjerenosti prema ciljevima učenja s fokusom usmjerenim na ishode i na učenika, a ne na sadržaj.

         Geografija se temelji na 4 ključna koncepta: PROSTORNI IDENTITET, PROSTORNE ORGANIZACIJE I PROCESI, ODRŽIVOST te  PROSTORNI OBUHVAT.

         Odgojno-obrazovni ishodi iskazi su očekivanja od učenika, a obuhvaćaju znanja, vještine i stavove/vrijednosti.

         Pregled odgojno-obrazovnih ishoda po konceptima i razredima mogu se naći u 3 tablice.

         U prvoj se daje prijedlog odgojno-obrazovnih ishoda po konceptima i razredima osnovne i srednje škole.

        Druga tablica sadrži odgojno-obrazovni ishod, razradu ishoda te razine usvojenosti koja može biti zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna. Dodatak tablici su usmjeravanja/pojašnjenja pojedinih razrada ishoda u smislu suradnje s određenim nastavnim predmetom, s očekivanjima međupredmetnih tema te s prijedlozima/mogućnostima  provedbe istraživanja/istraživačkog rada.

          Treća tablica daje prijedlog redoslijeda čitanja odgojno-obrazovnih ishoda što je specifično za kurikulum geografije.

        Mijenja se pristup učenju i poučavanju s naglaskom na istraživanje, terenski i istraživački rad te se uvodi element vrednovanja: geografsko istraživanje i vještine.

       Učenje i poučavanje GEOGRAFIJE ima visoka očekivanja, istraživački i kompetencijski pristup, aktivno učenje, terenski rad gdje je učenik u fokusu učenja i poučavanja, s novim postulatima ISTRAŽI, PROMISLI, STVORI NEŠTO NOVO. Učitelj je medijator i voditelj procesa.

        Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda ima 3 pristupa: vrednovanje naučenoga, vrednovanje za učenje (ne rezultira ocjenom) i vrednovanje kao učenje - "učiti kako učiti",  te samoanalizu  i samovrednovanje.

      Predlažu se ovi  elementi vrednovanja:

- geografska znanja (usmeno ispitivanje, pisane provjere, vrednovanje UČENIČKIH MAPA - portfolio)

-geografsko istraživanje i vještine (istraživačke, grafičke, statističke, matematičke, orijentacijske)

- kartografska pismenost (usmeno ispitivanje, pisane provjere koje uključuje i slijepe karte)

          Zaključna (pr)ocjena proizlazi iz sva tri elementa vrednovanja naučenoga. Uz zaključnu ocjenu u predmetu učitelj daje i procjenu razvijenosti generičkih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te komunikacija i suradnja.

           Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta GEOGRAFIJA završava pojmovnikom što u mnogome olakšava razumijevanje dokumenta.

           Nakon predstavljanja Dokumenta slijedila je stručna rasprava kroz koju su prisutni iznijeli svoja razmišljanja te postavljali pitanja.

           Rasprava je završila zaključcima o jasnoći i razumljivosti dokumenta, relevantnosti koncepata i ishoda, njihovoj povezanosti s ciljevima učenja i poučavanja geografije, generičkim kompetencijama, odgojno-obrazovnim ishodima drugih predmeta i očekivanjima u kurikulumu međupredmetnih tema te o ostvarivosti očekivanja i unaprijeđenosti procesa učenja i poučavanja.

           Zaključci su dio stručne rasprave nakon koje slijedi javna rasprava koju možete pratiti i u nju se i uključiti na  stranici Agencije za odgoj i obrazovanje   Kurikulum.hr.    

Voditeljica ŽSV iz geografije

Dubravka Vajdić Kolarić, prof.