Tada dolaze do izražaja odgojne strategije roditeljstva poput upornosti, dosljednosti, vlastitog roditeljskog uzora, poštenja, pravednosti, strpljivosti i brižnosti te ustrajnosti na odgoju moralnih vrijednosti kod djece.

Istaknut je problem lošije vršnjačke komunikacije koja se često zasniva na omalovažavanju, ruganju, ismijavanju, ogovaranju, nepoštivanju različitosti koja ponekad prelazi u emocionalno zlostavljanje. Inzistiranje roditelja na poštovanju drugih i zahvalnosti rezultirat će pristojnom i pozitivnom komunikacijom.

Istaknut je i problem prekomjernog gledanja triju ekrana (TV, kompjutor i mobitel) koja utječe izuzetno loše na dječju psihu, potiče lošu koncentraciju, agresivnost, lošije psihičko zdravlje djece te slabije socijalne i motoričke vještine.

Kao treći problem istaknuto je pretjerano inzistiranje na ocjenama i obrazovnim rezultatima pod svaku cijenu dok je odgoj ličnosti zapostavljen. Zdrava, zrela, samostalna i odgovorna ličnost djeteta značajnija je od „petice“.

Izuzetno je važna suradnja roditelja i škole u odgoju djece te učiti djecu poštivanju različitih autoriteta pa tako i autoriteta škole i učitelja. Autoritet odraslih je važan za djecu jer ih vodi i usmjerava u njihovu sazrijevanju. Cilj skladnog odgoja djeteta je samostalnost i odgovornost te mogućnost suradnje sa članovima zajednice (obitelj, škola, razred, sportska grupa, grupa vršnjaka, susjedstvo). Suradnja u zajednici će se moći ostvariti ukoliko dijete ima razvijene moralne vrijednosti i nadasve poštuje sebe  i druge.

Pedagoginja: mr.sc. Jasna Relja