Moja edukacija je započela već u zrakoplovu. Na letu iz Zagreba u Frankfurt. U zrakoplovu čiji kapacitet ne nadmašuje znatno kapacitet većeg autobusa upoznala sam zanimljivog sugovornika, čovjeka širokog obrazovanja, koji je mnogo godina proveo u inozemstvu studirajući i radeći za mnoge ugledne kompanije. Tema našeg razgovora bio je hrvatski obrazovni sustav i način na koji bi se on trebao reformirati. Sjajna tema koja u meni uvijek pobudi emocije. Ukratko, moj suputnik je izvrsno detektirao sve probleme sustava iako ne radi u prosvjeti, no njegovo iskustvo s obrazovanjem je veliko budući da je živio i studirao u nekoliko zapadnih zemalja, a upućen je i u hrvatski obrazovni sustav samim time što je otac dvoje tinejdžera. Iako je vapaj za promjenom načina poučavanja sveprisutan kod većine hrvatskih nastavnika, čini se da hrvatsko društvo još uvijek nije spremno za reformu. Reakcionarni elementi u društvu očito su još uvijek odveć izraženi te onemogućuju značajniji pomak ka nastavi 21.stoljeća (kako u Hrvatskoj tako i u većem dijelu Europe).

Kao što sam kasnije imala prilike čuti od britanskih sugovornika u Manchesteru i Yorku, najveći problem (također sveprisutan i u Engleskoj) jest standardni predmetni pristup poučavanju. Kod učenika se na taj način stvaraju mentalne ladice u koje pohranjuju npr. geografske, povijesne, matematičke, jezične kompetencije te ih vrlo rijetko kombiniraju. Nemogućnost njihovog snalaženja prilikom susreta s npr. matematičkim izračunom u geografiji akutna je bolest školskih sustava diljem svijeta te na neki način ilustrira i poraz (hrvatskog) školskog sustava, poraz predmetnih kurikuluma ali i neupotrebljivost stečenih znanja kod učenika.

Moderna Engleska divan je spoj dvije potpuno različite zemlje. S jedne strane nalazi se zemlja prožeta poviješću i tradicijom, puna veličanstvenih dvoraca i katedrala, lokalnih pubova i pitoresknih naselja. Turist koji traži takvu Englesku neće je napustiti razočaran. No, ovdje postoji i moderna, postindustrijska, eklektična Engleska čiji je blistavi primjer upravo Manchester. 

Manchester je metropola koja se uzdigla u zamahu 1. industrijske revolucije, često ga se krasi epitetom prvog modernog grada u svijetu, jer su osim industrije i znanosti ovdje postavljeni i temelji kapitalizmu.

Današnji Manchester posve je okrenut 21.stoljeću te svoju prepoznatljivost zahvaljuje urbanoj arhitekturi, modernom dizajnu, izvrsnoj glazbi i naravno – nogometu. Sa svojih pola milijuna, odnosno 2,5 milijuna stanovnika u urbanoj regiji, Manchester je neokrunjena prijestolnica sjevera. Jezična je raznolikost u ovome gradu veća nego u brojnim zemljama svijeta pa tako ovdje možete čuti više od 153 jezika, te osjetiti kozmopolitizam koji često izostaje u našoj zemlji. 

U gradu kojeg su obilježile 1. industrijska revolucija, pojava kapitalizma, a u 20. st. socijalizma i feminizma, osmišljeno je i prvo računalo na svijetu.  Ovdje je počela i glazbena revolucija tijekom 80' i 90' godina 20. stoljeća (Smiths, Joy Division, New Order, Oasis). Danas je Manchester po mnogima najuzbudljiviji engleski grad, često ga uspoređuju s Barcelonom, zbog njegove živahnosti i privlačnosti.

Svi ljubitelji sporta, posebno nogometa, ovdje će doći na svoje. Iako Manchester City posljednjih  godina polako sustiže (često i nadmašuje) United zbog enormnih ulaganja arapskih vlasnika, 'Crveni vragovi' i dalje su glavna atrakcija u gradu. 

Manchester se drži hvalevrijedne britanske tradicije po kojoj je većina muzeja u Engleskoj besplatna, te također nudi besplatan prijevoz između glavnih željezničkih postaja u gradu, shopping zone i drugih velikih atrakcija u gradu (Museum of Science and Industry, John Rylands Library, Imperial War Museum, Lowry, Salford Quays, Manchester United Museum).

S prevladavajućim osjećajem žaljenja što napuštam grad koji inspirira posjetitelje svojom sjajnom arhitekturom i zaraznom atmosferom, uputila sam se prema nekadašnjoj vikinškoj prijestolnici, srednjovjekovnom gradu Yorku.

Mirna Kovačič, prof. geografije i povijesti

Informacije navedene u članku odražavaju isključivo stajalište autora. Europska komisija nije odgovorna za uporabu informacija koje su u članku navedene.