Englezi (barem oni koje sam susretala tijekom boravka u Manchesteru i Yorku) su neizmjerno pristojni. U početku mi je ta njihova pristojnost bila nekako umjetna, ali izgleda da je zaista iskrena. Nakon izlaska iz javnog prijevoza (autobus, tramvaj) svi uredno pozdravljaju vozača te mu zahvaljuju na vožnji. Ukoliko se krećete vrlo prometnom ulicom i slučajno zapnete za nekoga ramenom, odmah ćete čuti „Sorry“ od te osobe iako ste vjerojatno vi krivi za taj sudar. „Sorry“ ćete također čuti i ako vam netko dolazi ususret iz suprotnog smjera i jedno od vas se mora maknuti kako se ne biste sudarili. Nikakvog kontakta nije bilo niti kakvih posljedica, međutim svejedno će vam se ispričati što su vam se usudili stati na put.

Kiša zaista nije glavna meteorološka pojava u Engleskoj. Međutim, kad je ima, kišobran vam ne može puno pomoći jer kiša uglavnom dolazi u pratnji s jakim vjetrom koji će slomiti i najotpornije kišobrane. Kad bih morala opisati englesko vrijeme, odabrala bih riječ…nepredvidivo. U jednom se danu mogu promijeniti sva četiri godišnja doba. No nerijetko se mogu vidjeti vrlo lagano odjeveni prolaznici (kratki rukavi, sandale), djeca u kratkim hlačicama na putu u školu u vrlo hladnim listopadskim jutrima.

Oduvijek sam smatrala da je kombinacija čaja s mlijekom nespojiva i u najmanju ruku grozna. Međutim,  u nekoliko prilika morala sam prihvatiti ponuđeni topli napitak i moram priznati da mi se svidio. Naravno, to ne znači da mlijeko valja stavljati i u voćni čaj. Nažalost, greškom sam isprobala i tu kombinaciju. 

Jedan dio moje edukacije u Yorku bio je posvećen promišljanju na koji način je tehnologija izmijenila naš svakodnevni život i na koji način će ga i dalje mijenjati. Nove tehnologije, u sprezi s inovativnim učiteljima, pružaju nam mogućnost za revolucionarne promjene u obrazovanju. Tečaj je zamišljen vrlo interaktivno, uz upotrebu kolaborativnih alata i mnogo grupnog rada. Sudionici su aktivno uključeni u sve etape poučavanja. Pojedinačne teme nižu se su u obliku radionica koje uključuju analizu digitalnih alata, njihovo korištenje i evaluaciju. Od sudionika se traži da razmisle o alatima i provedenim aktivnostima, kontinuirano se potiče rasprava temeljena na vlastitim znanjima i vještinama, a krajnji cilj je osobna prilagodba digitalnih alata u različitim kontekstima učenja. Sudionici su također upućeni na različite web stranice vezane uz daljnji razvoj njihovih nastavnih vještina.

Očekujem da ću nakon završene edukacije učinkovitije i svrsishodnije upotrebljavati digitalne resurse, te na inovativan način prenositi nastavne sadržaje. Smatram da će razvijanje digitalne pismenosti doprinijeti razvijanju sposobnosti kritičkog i kreativnog promišljanja kod učenika naše škole. Upotreba informatičke tehnologije ne smije biti svrha sama sebi, nego bi trebala služiti postizanju veće kvalitete usvojenosti sadržaja u nastavnom procesu.

Efikasnost učenja u digitalnom okruženu uvelike ovisi o sadržajima i didaktičkim strategijama jer tehnologija sama po sebi ne uči. Smatram da je učenike potrebno pripremati za život i rad u 21. stoljeću, stoga je moj cilj naučiti učenike kako rješavati probleme s kojim se suočavaju u školi, ali i u svakodnevnom životu, kod njih razvijati sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja te ih motivirati da propituju ponuđene informacije i da žele znati više.

Mirna Kovačić, prof. geografije i povijesti

Informacije navedene u članku odražavaju isključivo stajalište autora. Europska komisija nije odgovorna za uporabu informacija koje su u članku navedene.