Individualnim, a potom radom u paru prisjetili smo se tema stručnog usavršavanja te procijenili dobrobit koju smo stekli. Radom u skupini izmijenili smo svoja iskustva, dogovorili koje su nam potrebe u usavršavanju te predložili teme i strukturu idućih stručnih skupova.

              Slijedilo je donošenje okvirnog plana i programa rada u školskoj godini 2017/18.

               Kao voditeljica ŽSV-a predložila sam teme i strukturu ŽSV-a uz prijedloge i potrebe članova iskazane analizom. Strukturu stručnih skupova trebaju činiti: Glavna tema, Primjeri dobre prakse, Novo, zanimljivo, kreativno iz škola, S naših putovanja i Aktualnosti.

               Promijenjenost konteksta poučavanja i razlike među generacijama uz isticanje postupaka rada s novim generacijama  istaknula sam kroz predavanje, a zatim i kroz radionicu  Kako učenje i poučavanje prilagoditi novim generacijama. Poučavamo generaciju Z, rođenu nakon 2000. godine čiji pripadnici su internetski i tehnološki osviješteni i globalno povezani, sposobni obavljati više zadataka u isto vrijeme, fleksibilni su i tolerantni na različitosti, a odrastaju s vijestima o  terorizmu, brige za okoliš i razvoja  „pametnih telefona“ i društvenih mreža. Da bismo bili uspješniji u poučavanju, potrebno je postaviti nekoliko pitanja:

Kako učitelji vide svoje učenike i rad s njima?

Kako učenici vide učenje i nastavu?

Kojoj generaciji pripadamo, a koju generaciju poučavamo?

                 Radom u skupinama, analizirali smo  predočeni projekt i prisjetili  se posebnosti i sastavnica projektnog učenja: uključiti učenike od samog početka, izabrati temu/problem koji treba biti stvaran i autentičan, podijeliti temu na dobro definirane zadatke, formulirati pitanja, prikupiti informacije o temi iz prikladnih izvora, propitati i raspraviti o pronađenom i osigurati objašnjenja, definirati zadatke za donošenje zaključka kroz rješenja koja se odnose na navod problema, definirati ciljeve i ishode  učenja, podijeliti učenike na radne skupine i podijeliti im zadatke, kreirati djelo/proizvod rada kao ishod učenja, dokumentirati i predstaviti javnosti rezultate projekta i vrednovanje projektnog učenja.

                 Nakon toga slijedila je procjena u kojoj su mjeri u projektu zastupljene učinkovite ideje i postupci u radu s novim generacijama učenika kao što su: omogućiti učenicima što više iskustvenog učenja, omogućiti im refleksiju o novom znanju, koristiti tehnologiju, učenje učiniti zabavnim, ali i relevantnim, pružiti puno strukture kao i puno povratnih informacija, pružiti im priliku za kreativnost, organizirati kraće aktivnosti i omogućiti interakciju među učenicima, a time razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina.

                   Temu je zaokružila Elizabeta Trepotec Marić, učitelj savjetnik iz OŠ Ivana Lackovića Croate u Kalinovcu primjerom dobre prakse. Pokazala je projekt „Idemo se zavrnoti“ u okviru natječaja Mirisi i okusi zavičaja.

                      Skup je završio aktualnostima: najavom natjecanja, osvrtom na prošla i najavom stručnih skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje  i Hrvatskog geografskog društva.

                         Sudjelovanjem u radu županijskih stručnih skupova, jačamo osobne, geografske i učiteljske kompetencije, obogaćujemo jedni druge te dobivamo ideje za inovacije nastavnog procesa orijentiranog na učenike.

Voditeljica ŽSV-a

Dubravka Vajdić Kolarić, učitelj savjetnik