Tridesetak najuspješnjih osmaša (ujedno i najmotiviranijih za povijest 20. stoljeća), te šestero učenika sedmih razreda vodili su njihovi učitelji: Jasminka Fanuko-Polančec, Sanja Antolić, Ivan Piskač i Mirna Kovačić.

Istraživačkim radom (sudjelovanjem u radionicama) učenici su proniknuli u jedno od najmračnijih razdoblja u 20.stoljeću. U Jasenovcu su imali prilike spoznati kako je holokaust bio gubitak za civilizaciju kao cjelinu tako i za države koje su bile direktno uključene u progone manjina i neistomišljenika.

Učenike je memorijalnim prostorom vodio kustos Memorijalnog područja Jasenovac. Obilazak vanjskih prostora trajao je oko sat vremena s povremenim zaustavljanjima kako bi se učenicima postepeno otkrivao način funkcioniranja cijelog sustava logora. Logorski kompleks Jasenovac  sastojao se od 5 logora: Bročice, Krapje, Ciglana, Kožara i Stara Gradiška. Naglašen je dobar strateški položaj Jasenovca kao ključan za odabir mjesta logora.

Prostorom dominira (rekonstrukcija) kompozicije vlaka kojim su stizali logoraši, humci koji označavaju položaj nekadašnjih građevina, nekoliko umjetnih jezera (ostaci ciglane), te svakako golemi Cvijet.

Spomenik Cvijet Bogdana Bogdanovića iz 1966. bila je posljednja stanica našeg razgleda vanjskog prostora. Simbolika cvijeta je dvojaka - cvijet svjedoči da je život neuništiv i da je jači od smrti, a okrenut je prema svjetlosti i suncu – odnosno prema životu i slobodi.

Muzejski je prostor prvi put otvoren 1968. g., a preuređen je s novim postavom 2006. g. Vidljiv je napor i entuzijazam djelatnika Spomen područja da iz skromnih mogućnosti koje pruža postav osiguraju najupečatljivije iskustvo za učenike, no uočava se potreba za ponovnim ulaganjem u muzej, njegovim proširivanjem i osuvremenjivanjem.

Iznimno su kvalitetne radionice, koje se odvijaju u edukacijskom djelu kompleksa. Učenici su podijeljeni u sedam skupina, te su upućeni na samostalno istraživanje Memorijalnog muzeja.  Skupine istražuju teme: Nezavisna Država Hrvatska, Rasni zakoni, Zatočenici, Svakodnevni život u logoru, Svjedočanstva preživjelih zatočenika logora, Dehumanizacija i Otpor. Surađujući, te pronalazeći informacije u mračnim labirintima muzejskog prostora, naši su učenici pokazali koliko su uspješni u timskom radu. Naposljetku, svaka je skupina prezentirala rezultate svog istraživanja, te su svi nagrađeni velikim pljeskom.

Učenike je bitno potaknuti na istraživanje, promišljanje i kritičku analizu genocidnih zbivanja u 20. st., te na osudu svih oblika nasilja i progona. Važno je razvijati kritički stav prema nacionalizmu, totalitarnom načinu vladanja i metodama kojima se takvi sustavi služe. Uočavajući ulogu i odgovornost pojedinca, zloporabu moći kao i odgovornost građana  u demokratskom društvu u prepoznavanju znakova upozorenja učenici bi trebali postati odgovorni članovi naše zajednice.

U povratku prema Koprivnici istražili smo srednjovjekovnu utvrdu Garić grad i turističko-rekreativni centar Podgarić (podno Moslavačke gore). U Podgariću se nalazi i futuristički "Spomenik revolucije naroda Moslavine" Dušana Džamonje posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata. Nakon podizanja spomenika, razvio se turizam i podigao hotel "Vila Garić".

Najveća vrijednost terenske nastave u Jasenovcu (no i svih ostalih izvanučioničkih oblika nastave) jest susret učenika s izvornom stvarnošću. Ondje učenici primjenjuju naučeno, razvijaju sposobnosti kritičkog mišljenja, samostalno stječu nova znanja i sistematiziraju usvojena, te stvarajući uzročno-posljedične veze među sadržajima. Kako je hrvatski prostor čuvar kontinuiteta naseljenosti od prapovijesti do danas, te pruža neograničene mogućnosti terenskog istraživanja, nadamo se kako će u budućnosti terenska nastava postati pravilo a ne izuzetak u nastavnim planovima.

Mirna Kovačić, prof.

U nastavku pogledajte fotogaleriju.

http://os-gjuro-ester-koprivnica.skole.hr/fotogalerija?show=album&id=196&limit=&curr_page=0