Radnja igrokaza „Igre prijestolja na hrvatski način“ smještena je u hrvatsko srednjovjekovlje. Učenici dramatiziraju trenutke mračnog srednjeg vijeka, brojne političke intrige, spletke, krvave obrate i upoznaju publiku s najpoznatijim ličnosti toga doba: Stjepana II. Kotromanića i njegovu kćer Elizabetu, Ludovika I. Anžuvinca i Mariju Anžuvinsku, Žigmunda Luksemburškog, Stjepana Lackovića i znamenitu Crnu kraljicu, Barbaru Celjsku. Predstava je zabavan spoj povijesnih događaja i moderne hrvatske glazbe.

Na sceni se izmijenilo čak 18 glumaca. U glavnim ulogama nastupili su Hrvoje Horvat (Žigmund Luksemburški i Ludovik Anžuvinac), Borna Kovačić (Stjepan Lacković), Lucija Kuzmić (sutkinja), Jana Nakić (Elizabeta), Patricija Bačani (Marija Anžuvinska), Sara Božić (Elizabeta, starija), Mia Zagrajski (Barbara Celjska), Karla Filipić (dvorjanka), dok su zapažene uloge ostvarili i  Maja Blažok, Matej Koštić, Gabriela Lončar, Dorijan Lončarić, David Premec, Lovro Rod, Jan Vuk, Mihael Tinodi i Ivan Vidaković. Za scenarij i režiju pobrinula se učiteljica Mirna Kovačić, a za glazbeni dio i  prezentaciju učitelj Ivan Piskač.

Predstava je okupila učenike od 1. do 8.razreda, koji su dugim i bučnim aplauzom nagradili trud glumaca.

Zahvaljujemo se Zagrepčanima na podršci, pozivu i srdačnoj dobrodošlici, te se veselimo budućoj suradnji. Učiteljica povijesti i geografije Željka Babić osigurala je našim učenicima divno iskustvo u Horvatima. Ručak je bio organiziran u školskoj kuhinji, a učenici su imali prilike i razgledati školu, te se družiti sa svojim vršnjacima. Veliko hvala i ravnateljici škole Tatjani Bračun Haddad koja nas je uistinu srdačno dočekala.

Cilj cijelog projekta je upoznavanje učenika s hrvatskom i svjetskom kulturnom baštinom povezivanjem teoretskog djela nastavne građe s konkretnim primjerima iz prošlosti. Budući da su i druge škole prepoznale originalnost, pristupačnost i zanimljivost ovakvog tipa usvajanja gradiva iz povijesti, već su dogovorena i slijedeća gostovanja. Učenici su pokazali velik interes za ovaj oblik nastave pa se nadamo da ćemo i u budućnosti uspješno dramatizirati najzanimljivije epizode iz svjetske i nacionalne povijesti pridonoseći popularizaciji povijesti kao nastavnog predmeta i stvarati sve više zaljubljenika u povijest i budućih istraživača prošlosti.

Vjerujemo da je stalno osuvremenjivanje nastave osnovni preduvjet za izvrsnost nastavnog procesa, pa se nadamo da će i naši budući igrokazi naći put do mladih gledatelja i da ćemo gostujući na drugim školama  dostojno zastupati kvalitetu rada i svestranost naše škole.

Mirna Kovačić, prof.