Projekt je rezultat zajedničkog rada psihologa, lingvista i informatičara a provodi se u suradnji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Agencije za odgoj i obrazovanje.

Cilj projekta je rad na podizanju razine čitalačke pismenosti kod učenika. To je višeslojna aktivnost koja teži tzv. dubinskom čitanju, odnosno čitanju s razumijevanjem kako bi se kod učenika razvijala sposobnost za rješavanje problema.

Naime, PISA istraživanje je pokazalo da je više od 20% petnaestogodišnjaka „funkcionalno nepismeno“, tj.  ne zna uočiti bitno iz pisanog teksta, nema razvijenu sposobnost primjene znanja, logičkog zaključivanja i rješavanja problema u danim situacijama. Stoga je ovaj projekt najprije okupio 45 profesora iz više predmeta na dva modula edukacije u Zagrebu da bi se treći dio odvijao u školama na terenu s naglaskom na rad s učenicima.

Naša škola bila je prva koju su profesorice posjetile te su najprije održale kratka predavanja za učitelje na kojima su prisutne upoznale sa dosadašnjim aktivnostima iz projekta.

Prof. Peti-Stantić govorila je koliko je važno produbljivati i proširivati učenički vokabular, (posebno upotrebu apstraktnih riječi) što je temelj i preduvjet podizanja razine znanja i jezične sposobnosti. U tu svrhu provedeno je psiholingvističko ispitivanje analizom udžbenika iz kojih je izvađeno 1500 punoznačnih riječi i 1500 neuobičajenih riječi te je stvorena baza od 3000 riječi. Nakon toga provedeno je istraživanje koliko učenici poznaju te riječi na temelju konkretnosti i relativne čestoće te na temelju predočivosti i dobi usvajanja riječi.

Zaključak je, kako kaže prof. Peti-Stantić, da su nam udžbenici „neprohodni“  i da bi se više trebalo raditi na strukturiranju teksta koji bi učenicima bio jasniji i razumljiviji te omogućio i veću čitalačku pismenost.

Docentica Mirjana Tonković predstavila je rezultate evaluacije udžbenika od strane učitelja koji su svoje udžbenike (radi se o predmetima hrvatski jezik, matematika, povijest, geografija, priroda/biologija) ocijenili sa prosječnom ocjenom 3,18.

Usporedila je i rezultate obrade nastavnih jedinica s klasičnim tekstom iz udžbenika i tekstom koji je uz pomoć psihologa strukturiran nakon čega je na slijedećem satu provedeno testiranje. Bolji su rezultati postignuti pristupom usmjerenom na strukturirani tekst. Učenici su strukturiranim tekstovima dali prosječnu ocjenu vrlo dobar, a učitelji čak 4,4.

Tijekom predavanja učitelji su se uključivali u raspravu sa svojim iskustvima iz nastavne prakse, a ravnateljica Sanja Prelogović je zaključila kako je izrazito važna dobra suradnja svih sudionika u procesu izrade novih udžbenika, a posebno metodičara i učitelja.

Nakon učitelja na red su došle radionice namijenjene učenicima od petog do sedmog razreda kojih se odazvalo više od 50. Bili su podijeljeni u dvije skupine te su sudjelovali u različitim igrama, vježbama i ispitivanjima u kojima su radili na vokabularu od 100 riječi koje bi učenici tog uzrasta trebali znati.

Tako su rješavali asocijacije sa apstraktnim i konkretnim riječima,  prepoznavali sinonime i antonime te  određivali značenja riječi izbacivanjem uljeza i spajanjem rečenica.

Radionice su bile aktivne, poučne i zanimljive učenicima koji su se u natjecateljskom duhu i igri bavili proširivanjem vlastitog vokabulara.

I predavanja za učitelje i radionice za učenike biti će  poticaj nama učiteljima da se više bavimo riječima, razvojem učeničkog vokabulara i naravno, razvojem čitalačke pismenosti kod učenika.

Jasminka Fanuko- Polančec