Prva destinacija - Sisak

Nakon nekoliko sati vožnje dolazimo u Sisak, grad poznat još iz prapovijesti (keltska Segestika) i rimskog doba kada su ga Rimljani zvali Siscia. Bio je značajno rimsko središte, u njemu se kovao i novac. Vidjeli smo sunčani sat iz rimskog doba koji nije baš najprecizniji, ali je Rimljanima u to vrijeme dobro služio.

S vremenom Sisak je postao i  vrlo važna luka na rijeci Kupi. 

Prošetali smo uz Kupu i vidjeli Stari most izgrađen od kamena i opeke. Sisak je u prošlosti bio od velike industrijske važnosti. Nakon razgledavanja ovog prekrasnog grada, krećemo prema utvrdi Sisak.

Kod utvrde Stari grad

Saznali smo da je Sisak grad na tri rijeke: Savi, Kupi i Odri. Posvuda je močvarno tlo, pa su se graditelji morali dobro potruditi da utvrda ne tone. Izgrađena je od kamena i cigle nekadašnjih rimskih građevina. Osim što je bila važna obrambena utvrda, koristila se i kao vojarna, bolnica, psihijatrijska ustanova, skladište i dr. Najviše smo doznali o kršćansko-osmanlijskim borbama u Sisku i poznatoj bitci kod Siska koja se dogodila 1593., kada je kršćanska vojska predvođena banom Tomom Erdödyjem pobijedila veliku osmanlijsku vojsku na čelu sa Hasan pašom Predojevićem. To je bio prvi veliki turski poraz nakon stoljetnog osvajanja hrvatskih krajeva. Bitci je posvećena velika dvorana u kojoj smo vidjeli veliku maketu s prikazom bitke.

Puni dojmova  iz utvrde Sisak zaputili smo se u Petrinju.

Druga destinacija - Petrinja

Grad Petrinja dojmio nas se kao vrlo simpatičan grad, vrlo sličan Koprivnici. Ovo mjesto s oko 24 do 25 tisuća stanovnika ima barokno središte s građevinama iz 18. i 19. stoljeća. Naučili smo da je bila važna utvrda Vojne krajine i da je tijekom Domovinskog rata jako stradala. U Petrinji je rođen Krsto Hegedušić, pokretač hrvatske naivne umjetnosti. Prošetali smo središtem grada, gradskim parkom i šetnicom uz rijeku Petrinjčicu.

Treća destinacija - Hrvatska Kostajnica

U Hrvatskoj Kostajnici posjetili smo još jedan Stari grad – utvrdu na rijeci Uni čija je povijest također vezana uz osmanlijska osvajanja, ali i Domovinski rat

Od 16. st. dolazi u vlasništvo obitelji Zrinski, ali je pala u ruke Turaka i bila njihovo važno uporište. Da bismo došli do Staroga grada, morali smo preći most preko rijeke Une. Bili smo točno na granici s BiH.   

Malo tužniji dio puta bio je kad smo se popeli na brdo Čukur iznad Kostajnice, gdje je poginuo ratni snimatelj Gordan Lederer. Tamo je napravljeno spomen-obilježje „Slomljeni pejsaž“ koje izgleda kao objektiv propucan metkom.

Četvrta destinacija - Čigoč, Lonjsko polje

Nakon razgledavanja kulturno-povijesnih znamenitosti, došli smo do naše zadnje destinacije koja je vezana uz prirodu. Naime, radi se o prvom europskom selu roda - Čigoču koje je smješteno u parku prirode Lonjsko polje.

Vidjeli smo puno roda u gnijezdima i doznali da je najveće težilo skoro 1 tonu dok se nije raspalo. Stajalo je na kući staroj 200 godina. Naučili smo mnogo toga o rodama, a i o samome parku prirode. Zaštitni je znak Lonjskog polja ptica žličarka, dok je od biljaka najatraktivnija kockavica. Park prirode prostire se od šume Žutice do BiH. To je veliko močvarno područje koje obiluje mnogim specifičnim biljnim i životinjskim vrstama.   

                                                                                                                                  Ovdje možemo vidjeti i neke autohtone vrste životinja kao što su:  turopoljska svinja, posavski konj, slavonsko srijemsko podolsko govedo i poselska guska. Rode su zaštićene ptice koje zimi sele u Južnoafričku Republiku.                     „Priča o Klepetanu i Malenoj i nije tako bajna kako se čini“, rekao nam je predavač u Čigoču te nam objasnio kako se pripitomljene rode nikad više neće moći same snaći u prirodi. Oko nas je bilo mnoštvo starih tradicionalnih posavskih kuća tipične gradnje s prostorijama za stanovanje na katu zbog čestih poplava u prošlosti.

Nakon predavanja o rodama, razgledali smo etnografsku zbirku starinskih predmeta koji nama izgledaju malo neobično jer su iz vremena kada tehnologija nije postojala, a govore o načinu života ljudi prije više od sto godina.

Nakon toga puni dojmova i već pomalo umorni krenuli smo natrag u Koprivnicu. Naša avantura završila je povratkom kućama oko 23:00.

Ovaj nam se izlet jako svidio jer smo mnogo toga naučili i proširili znanja o povijesti i prirodi. Bilo je odlično što smo u istom danu bili i arheolozi, i povjesničari, i ornitolozi (stručnjaci za ptice), a uz sve to lijepo smo se družili.  Definitivno želimo ići na još ovakvih poučnih izleta!

Fotogalerija

Dunja Bajrić, Alegra Hammoud i Ana Vondraček, 6.b

(Novinarska grupa)