Predmetni kurikulumi koji su stupili na snagu 2019. godine temelje se na ishodima učenja. Ishodi odgovaraju na pitanja što učenici znaju, što mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene. Tako se poučavanje usmjerava na razvoj kompetencija učenika. Kompetencije su šire od znanja. One podrazumijevaju kombinaciju znanja, mišljenja i razumijevanja, vještina (ne samo praktičnih, već i intelektualnih i međuljudskih) te stavova i vrijednosti.

Iako obrazovna reforma donosi mnogo promjena, njome se u potpunosti ne ukida dosadašnji način rada. Nastava će se i dalje odvijati u učionicama, učitelji će poučavati, a učenici će i dalje imati obvezu učenja te će biti vrednovani za svoj rad. Knjige su i dalje relevantni izvori učenja - no ne i jedini.

U poučavanju će se primjenjivati metode aktivnog učenja. Od učenika će se očekivati da više samostalno istražuju, pronalaze informacije, analizira ih i procjenjuje, primjenjuje stečena znanja pri rješavanju problema u konkretnim situacijama.

Učenici će imati mogućnost češće koristiti digitalne uređaje i alate te virtualne platforme u svom radu. Tehnologija neće u potpunosti zamijeniti tradicionalne alate, izvore i oblike učenja (bilježnice, knjige, ploče, pisanje, crtanje…) kao ni komunikaciju između učenika i učitelja ili učenika s drugim učenicima. Učenici će pomoću digitalnih alata učiti kako i gdje samostalno pronaći potrebnu informaciju (primjerice, pretraživati i uspoređivati informacije o temi koju istražuju), rješavat će probleme (primjerice, koristit će alate i aplikacije za različite izračune, izradu 3D modela i sl.), kreativno se izražavati (primjerice, snimiti kratak animirani film), raditi zajedno s drugim učenicima na zajedničkom zadatku ili projektu (primjerice, zajednički izraditi online prezentaciju). Razvijat će i primjenjivati komunikacijske vještine, a mijenja se i pristup čitanju lektira. Učitelj će biti taj koji procjenjuje u kojim situacijama je korištenje digitalnih alata svrhovito te pomaže učenicima u „učenju“ i ostvarivanju ciljeva učenja.

Nekim učenicima trebat će vremena da se prilagode novim vrstama zadataka i pristupu poučavanju. Stoga je važna komunikacija između razrednika, predmetnih učitelja i roditelja te informiranje o onome što se od učenika očekuje, a to je da budu aktivni u učenju, a ne da samo pasivno slušaju i onda reproduciraju naučeno. Naša je zadaća potaknuti ih na istraživanje te omogućiti stjecanje znanja, razvijanje vještina i sposobnosti te izgradnju stavova.

Roditelji bi učenicima trebali osigurati kvalitetno okruženje za učenje (pristup informacijama, materijalima i sadržajima potrebnim za učenje i sl.), a ne preuzimati njihove obveze učenja. Također roditelji trebaju imati povjerenja u učitelja te to povjerenje prenositi na učenike, a učitelji/nastavnici ulažu u razvoj svojih nastavničkih i stručnih kompetencija.

Uzajamno povjerenje, suradnja i podrška roditelja, učenika i učitelja može znatno doprinijeti uspjehu i zadovoljstvu učenika tijekom školovanja.

Roditeljima su se predstavili svi učitelji članovi razrednog vijeća i stručne suradnice Škole.

Ravnateljica je istaknula da učenici, zajedno s roditeljima preuzimaju odgovornost za svoj rad, pozvala roditelje na uzajamnu suradnju s učiteljima i stručnim suradnicama koje pomažu djeci u učenju te naglasila važnost podrške roditelja radu škole jer samo zajednički možemo odgajati i obrazovati djecu da postanu dobri ljudi. Također je naglasila važnost čuvanja vrijednosti Škole, kulture ophođenja i komunikacije, pridržavanja Kućnog reda radi održavanja poticajnog i sigurnog okružja za sve učenike.

Svim učenicima želimo uspješno školovanje u našoj Školi!

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibliotekar