IGROM  SE  RAZVIJA

spretnost, upornost, sigurnost, koncentracija,

odgovornost, samostalnost

IGROM SE RAZVIJA

govor, logičko razmišljanje, suradnja, prijateljstvo, kreativnost,

inteligencija djeteta

IGRA U ŠKOLSKOJ DOBI

je značajna za dječji razvoj, za sposobnost učenja,

za fizičko i mentalno zdravlje

DJEČJA IGRA

Igra ima različite funkcije; najčešće se govori o nenamjernom učenju i uvježbavanju u različitim oblicima ponašanja. Pojam igra najčešće označuje djelatnosti koje razveseljuju i odmaraju.

U pedagogiji, igra je sredstvo odgoja i obrazovanja. Većinom je vezana uz djetinjstvo: što ono duže traje, to je igra razvijenija. Najčešće se igre u djetinjstvu svrstavaju u:

funkcionalnu igru,  simboličku igru  i  igru s pravilima.

FUNKCIONALNE IGRE

Funkcionalna igra određuje se kao igra novim funkcijama koje u djeteta sazrijevaju – motoričkim, osjetnim, perceptivnim sposobnostima.

SIMBOLIČKE IGRE

Simbolička je igra aktivnost u kojoj se simbolima (najčešće igračkama) zamjenjuju stvarni predmeti, djelatnosti i ljudi (najčešće oko djetetova 18. mjeseca).

IGRE S PRAVILIMA

Igra s pravilima igra je sa senzomotoričkim kombinacijama (utrke, loptanje i dr.) ili s intelektualnim kombinacijama (kartanje, šah i dr.), u kojoj se pojedinci natječu i koja je regulirana pravilima.

SPORTSKE IGRE

Sportske igre, naziv za skupinu sportskih grana u kojima je osnovni rekvizit lopta ili pločica te u kojima se istodobno i izravno nadmeću dva natjecatelja ili dva para u pojedinačnim športovima (tenis, stolni tenis, badminton), ili pak više natjecatelja u ekipnim sportovima (nogomet, rukomet, košarka, odbojka…)

TRADICIJSKE IGRE

Tradicijske igre su namijenjene zabavi i razonodi, ali i nadmetanju u spretnosti, vještini, fizičkoj i psihičkoj spremnosti. Rekviziti za igru su često bili prirodnoga podrijetla i vlastiti proizvodi.

Djeca su se nadmetala u nabacivanju krumpira, bundeva, jabuka; u bacanju oblutaka po površini vode ili okruglih kamenčića (po 5 naizmjence) uvis; u bacanju udalj, uvis ili gađanju u cilj štapića s guščjim perom; u ubacivanju badema, kamenčića ili glinenih kuglica u jamicu ili do određene crte; u spuštanju po snijegu na daski, u izdubljenu koritu ili u košari; u klizanju po ledu na drvenoj kori, životinjskim kostima. Igračke su bile izrađene od krpa (lutke), drva, kukuruzovine, kore. Igrama lovljenja, skrivanja, hvatanja vezanih očiju i sl. prethodila je podjela igrača uz pomoć brojalica (s tekstovima smislena ili nesmislena sadržaja, ali čvrste ritmičke konstrukcije). –Djeca su se nadmetala u utjerivanju drvene pločice u rupu kukastim granama, bacanju kamena s ramena (s mjesta ili u trku).

Povodom Dječjeg tjedna organizirana je pored ostalog i izložba starih igračaka kojima su se igrali roditelji i bake i djedovi naših učenika, a pripremili su je učenici grupe Igre pažnje i Vijeće učenika kao i vrste igara koje učenici škole mogu koristiti u svoje slobodno vrijeme ili tijekom nastave.

Pripremila:

mr.sc. Jasna Relja,

pedagoginja savjetnica