Đuro Ester (Koprivnica, 2. 3. 1844. — Koprivnica, 29. 3. 1892.) u pisanu povijest Koprivnice ušao je kao jedanaestogodišnji dječak koji u čast Josipu Jelačiću recitira pjesmicu uoči njegova dolaska u Koprivnicu 1956. g. radi postavljanja kamena temeljca za gradnju prve pučke škole (današnja zgrada gradske Vijećnice na središnjem Zrinskom trgu). Đuro Ester je 1865. godine postao učiteljem pripravnikom, zatim je 1871. godine položio učiteljski ispit te bio imenovan »prvim učiteljem« na dječačkoj učionici u Koprivnici, a poslije i ravnateljem. Bio je središnja ličnost koprivničkog školstva, član Hrvatskog-pedagogijskog zbora u Zagrebu. Od 1862. do 1872. objavio je mnogobrojne pedagoške i psihološke rasprave — napose iz područja moralnog odgoja, metodike nastave matematike i povijesti pedagogije u časopisu Napredak, u Izvješću dječačke učione u Koprivnici te u Školskom prijatelju. Među njima se ističu stručni radovi Duševni život u djece, Razdraživa ćuteća moć, Pazi na tjelesne i duševne sposobnosti gojenčeta, kada ga u zanat ili nauke daješ, O nagradama i kaznama i drugi. Također je za osnovne škole sastavio pisanke i risanke u više brojeva, s prepisanim i precrtanim uzorcima. Bio  je uspješni komediograf čije su se komedije prikazivale i u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu (današnje HNK). Među najpoznatijim su mu komedijama; Šoštar i ašešor, Redateljske neprilike, Penzionatkinja, Pravnički ples. Pisao je libreta za manje glazbene šaljive scene; Nos selskog suca, Međimurska kuga, Mlinar i dimnjačar. Njegova djela uglazbili su Fortunat Pintarić, jedan od najpoznatijih hrvatskih skladatelja toga doba te Tomo Šestak, gradski kapelnik, najznačajnije ime koprivničkog glazbenog života dugi niz godina. Ester je svoju ljubav prema kazalištu pokazao i svojim radom; bio je autor, redatelj, dramaturg, pa čak i glumac. Njegove komedije izvodile su se prilikom raznih obljetnica, pogotovo u Koprivnici i Zagrebu. Građu za svoja djela crpio je iz neposrednog vlastitog iskustva i života Koprivnice sedamdesetih godina  19. stoljeća. Osnovao je diletantsko kazališno društvo, jedno od prvih u Hrvatskoj.

Uoči obilježavanja godišnjice rođenja osobe po kojoj nosi naziv naša škola, učenici su sudjelovali na radionicama pod vodstvom učitelja i knjižničarke. Za izložbu su nastali brojni likovni radovi u različitim likovnim tehnikama. Učenici nižih razreda i produženog boravka izradili su portrete Đure Estera.

Učenici Novinarske grupe spojili su sadržaje medijske pismenosti, informacijske pismenosti i povijesti te osmišljavali naslovnice novina iz prošlosti s istaknutim naslovima i tekstovima vezanima uz život i rad Đure Estera ili zbivanjima u Koprivnici u njegovo doba. Proučili su izvore o razvoju pučkog školstva u Koprivnici koristeći se tiskanim i mrežnim izdanjima. Pri izradi naslovnica koristili su se novinskim predlošcima alata MS Word te obrađivali stare fotografije uz pomoć alata pogonjenih umjetnom inteligencijom. Na temelju prikupljenih informacija izradili su nacrt rasporeda nastavnih sati, kakvog je mogao imati Đuro Ester kada je bio učenik 4. razreda. Također su izradili plakat i prezentaciju o Đuri Esteru koja je prikazana na otvorenju izložbe.

Učenici Geografske grupe istražili su geografska obilježja, zanimljivosti i važne građevnine Ulice Đure Estera, jedne od najstarijih renesansnih koprivničkih ulica te rezultate svoga istraživanja predstavili plakatom, dok su učenici produženog boravka ovu ulicu prikazali likovnim uratkom.

Za izložbu smo pribavili i izdanje najpoznatije Esterove drame Redateljske neprilike tiskano 1885. godine.

Učenice Eva Krajina i Ela Nekić, članice školske Novinarske grupe koju vodi knjižničarka, predstavile su izložene radove o Đuri Esteru na otvorenju izložbe 29. veljače 2024. učenicima iz drugih škola prilikom Županijskog natjecanja iz biologije, kojemu je naša škola bila domaćin, te zainteresiranim razredima.

Pozivamo vas da obiđete izložbu koja će biti postavljena tijekom ožujka 2024. u prostorima predvorja škole.

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibl.

knjižničarka mentorica