ŠTO SE DOGODILO 16. 9.1987.?

KOJA JE ULOGA OZONSKOG OMOTAČA?

GDJE SE NALAZI OZONSKI OMOTAČ?

GDJE SE UPOTREBLJAVAJU FREONI?

HOĆE LI SE OZONSKI OMOTAČ OPORAVITI?

KOJE SU JOŠ POSLJEDICE SMANJENJA OZONSKOG OMOTAČA?

Odgovorili smo na pitanja nakon čega smo napravili pano kojim smo i ostalim učenicima naše škole predstavili probleme koje uzrokuje stanjeni ozonski omotač. Nadamo se da i vi znate odgovore na ova pitanja, a ukoliko ne znate pokušajte ih pronaći u ovom kratkom tekstu.

Što se dogodilo 16. 9.1987.?

Montrealski protokol - globalno partnerstvo za globalnu dobit” ovogodišnji je slogan kojim se obilježava 16. rujna, Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Riječ je o važnom datumu u zaštiti okoliša našeg planeta.
Naime, 16. rujna 1987. godine u Montrealu je potpisan međunarodni protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Stoga su Ujedinjeni narodi 1994. godine donijeli odluku da se 16. rujna diljem planeta obilježava kao Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Tim sporazumom zemlje potpisnice, kojih je danas 193, obavezale su se na poduzimanje mjera radi ukidanja potrošnje za ozon štetnih tvari.

Koja je uloga ozonskog omotača?

Ozonski omotač u atmosferi od presudnog je značaja za održavanje života na Zemlji jer blokira opasni dio Sunčeva ultraljubičastog zračenja. Nažalost, tijekom više od pola stoljeća korištenja spojeva zbirnog imena klorfluorugljikovodici (CFC) ili freoni, koji su se mahom upotrebljavali u rashladnim uređajima te kao potisni plinovi u aerosol bocama, došlo je do opasnog stanjenja ozonskog omotača. Iako su znanstvenici još 1974. godine predvidjeli da će freoni dovesti do uništavanja ozonskog štita, tek su NASA-ine satelitske snimke sredinom osamdesetih godina ukazale na ozonsku rupu nad Antarktikom.

Gdje se nalazi ozonski omotač?

Način na koji se Zemlja štiti od Sunčevih ultraljubičastih zraka ubraja se među velika prirodna čuda. Naime, djelovanjem Sunčevih zraka na kisik u atmosferi nastaje ozon (troatomna molekula kisika) koji potom štiti sav život na Zemlji. Ozon u stratosferi (na visinama između 15 i 30 kilometara) neka je vrsta prozorske rolete, brana prolasku ultraljubičastih zraka. Dok vidljiva svjetlost kroz atmosferu nesmetano stiže do tla, energijom napumpane ultraljubičaste zrake nasukaju se na ozonskom omotaču. Bez te bi zaštite životinje i biljke sagorjele od snažnih ultraljubičastih zraka; da nema ozonskog štita, viši oblici života na Zemlji ne bi se ni razvili.

Gdje se upotrebljavaju freoni?

Smanjenje ozona uzrokovano je ispuštanjem u atmosferu kemijskih spojeva - klorfluorougljika, poznatijih kao freoni. Nalazimo ih u hladnjacima ledenicama i klima-uredjajima, ali i u proizvodima kao što su deodoranti, lakovi za kosu, insekticidi i slični proizvodi gdje služe kao potisni plin. Freoni nisu aktivni u donjim slojevima atmosfere pa se izdižu do stratosfere. Njih razlažu Sunčeve zrake i pritom oslobađaju klor.

Montrealski protokol je stupio na snagu 1996. godine, a u sklopu njegovih dopuna i izmjena predviđeno je da se do 2013. godine stabilizira i emisija halona (HCFC), zamjenskih tvari za freone. Naime, pokazalo se da haloni imaju izuzetno velik potencijal kao staklenički plinovi te tako pridonose globalnom zagrijavanju. Posljednjih godina primijećeni su prvi znaci oporavka ozonskog omotača u atmosferi.
 

Hoće li se ozonski omotač oporaviti?

Ipak, cijeli će oporavak ozonskog štita trajati desetljećima, a možda i cijelo 21. stoljeće, što je u razgovoru za Jutarnji list 2006. godine potvrdio i nobelovac Paul Crutzen. - Situacija se počinje poboljšavati, no cijeli će proces ‘liječenja’ ozonskog sloja trajati 50, a možda i 100 godina. No, optimist sam i vjerujem u njegovo potpuno ozdravljenje već za pedesetak godina - ustvrdio je Paul Crutzen.

Koje su još posljedice smanjenja ozonskog omotača?

Stanjivanje ozonskog omotača, koje je najdrastičnije u atmosferi nad Antarktikom, gdje se svakog proljeća (naše jeseni) otvara ozonska rupa, vrlo je opasno za zdravlje i dovodi do porasta broja oboljelih od raka kože. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu se godišnje bilježi oko tri milijuna novih oboljenja od različitih oblika raka kože, uključujući i preko 130.000 slučajeva melanoma, najzloćudnijeg tumora kože. U broju oboljelih od raka kože prednjači Australija, do koje dopire ozonska rupa. Broj oboljelih od različitih oblika raka kože u toj se zemlji procjenjuje na oko 380.000.