U petak, 23. listopada u 16.45 sati u prostorijama Općine  Maruševec održana je promocija projekta Putevima Matije Smodeka.

U projektu su sudjelovali učenici sedmih razreda, članovi literarno – novinarske grupe i povjesničari Osnovne škole  „Gustav Krklec“  Maruševec sa svojim mentoricama iz hrvatskoga jezika i povijesti.

Inspiracija je pronađena  upravo u činjenici da tek rijetki znaju za Matiju Smodeka, njegov lik i djelo. Učenici su proveli anketu među stanovništvom  koja je potvrdila  polazne pretpostavke. Kako je cilj projekta bio istražiti važnost i ulogu Matije Smodeka u okvirima hrvatskog narodnog preporoda, prezentacijom projekta dat je važan doprinos da se postojeća slika promijeni.

U sklopu projekta nastao je  Zamišljeni intervju s Matijom Smodekom, scenski nastup kojeg su izveli učenici, a u kojem je uprizoren susret mladog Smodeka (Luke Hrgareka) i novinarke (Lane Tekić, oboje učenici 7. razreda). Iz intervjua iščitana je životna priča M. Smodeka, detalji koji do sad nisu bili svima poznati.

Učenici su recitirali i dvije strofe Smodekove  satirične pjesmice „Magjaroni mili, ajte“, koja je sačuvana u rukopisu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 

Čuli smo i recital Tu bomu ostali na kajkavskom narječju i dramatizaciju pjesme Gustava Krkleca Drveni biciklin prevedenu na zavičajni govor.

Izrađen je i plakat o životu i djelu Matije Smodeka.  U prezentaciji, koju možete pogledati među projektima, dat je detaljniji tijek  nastanka projekta.

Podsjećamo, Matija Smodek (Novaki, 4. siječnja 1808. – Bjelovar, 22. rujna 1881.) bio je izuzetna ličnost svog vremena; pravnik, doktor filozofije, sveučilišni profesor, a najvažnije veliki čovjek i domoljub.

U vrijeme nasilne mađarizacije u Hrvatskoj, bio je prvi profesor koji je predavao hrvatski jezik na kajkavskom narječju. Bilo je to davne 1832. godine na najvišem učilištu u Hrvatskoj,  Kraljevskoj pravoslovnoj akademiji u Zagrebu, gdje je predavao  pravo, statistiku i rudno pravo.

Matija Smodek predavao je u slobodno vrijeme hrvatski jezik, hrvatsku kajkavsku gramatiku na najvišem učilištu u Hrvatskoj od 1832. do 1846. Dakle punih 14 godina i to besplatno, kao neobavezan predmet te djelotvorno pomagao podizanju svijesti u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda.

Pisao je knjige, odgajao mlade naraštaje, nije tajio svoje političko uvjerenje. U novoosnovanom hrvatskom Sveučilištu vodio je sveučilišnu knjižnicu, fond knjižnice je reorganizirao, presignirao i sastavio kataloge. Svojim dugogodišnjim predanim radom Smodek je postavio čvrste osnove Sveučilišnoj knjižnici i osigurao ugled knjižničarskom zvanju. Na Kraljevskoj pravoslovnoj Akademiji postavljen je za knjižničara 1841. i vodio knjižnicu sve do 1874. godine.

Gost tribine  bio je slavist i filolog dr.sc. Alojz Jembrih, redoviti profesor na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio o životu i djelu Matije Smodeka, o ljepoti materinskoga jezika i potrebi očuvanja zavičajnoga govora.

Na kraju, konstatirao je prof. Jembrih, nekoliko je stvari koje M. Smodeka čine suvremenim: briga za očuvanje materinjeg jezika i njegov moto : „Ja sam se za opće dobro žrtvovao“.

Izuzetno zanimljivo  predavanje o Matiji Smodeku, njegovom plodnom životu, koji ispunjava divljenjem i poštovanjem, pažljivo su slušali Smodekovi sumještani, ali i učenici sedmih razreda Osnovne škole Gustava Krkleca Maruševec i njihovi učitelji.

Udruga  prijatelja  dvorca  Maruševca i Matica  Hrvatska - ogranak  Varaždin sudjelovali su u oglašavanju, organizaciji tribine i financiranju projekta.