U razgled muzeja kreće se s 23. kolovozom 1899., kad u Krapinu po porvi puta dolazi Dragutin Gorjanović-Kramberger. Prikazana je Krapina u to doba s gradonačelnikom Vilbaldom Slugom, koji je Krambergera odveo na lokalitet, te apoteka u kojoj su zaštićeni prvi nalazi. Izlošci dalje vode kroz razvoj suvremene znanosti, pitanja koliko je star svijet i početak razvoja geologije do 1856. i prvih otkrića pračovjeka u kamenolomu u Neandertalu. Među ostalim, slijede prikazi otkrića 1886. u Spyju u Belgiji, zatim javanskog čovjeka 1891. te 2. rujna 1899. kada počinju iskapanja u Hušnjakovom pod vodstvom Dragutina Gorjanovića-Kramberegera.

Muzejski postav prikazuje kozmičku, kemijsku i bilološku evoluciju s posebnim naglaskom na razvoj ljudske vrste i krapinskog neandrtalca. Slijedi prijelaz preko leda u dio koji govori o duhovnom svijetu neandertalaca i njihovim navikama. Posljednji dio muzeja prikazuje brzi kulturni i tehnološki razvoj ljudskog roda.

Krapinski neandertalac predstavljen je u polušpilji hiperrealističnim skulpturama francuske kiparice Elisabeth Daynès, a prikazan je u raznim životnim situacijama.

Fotografije su najbolji dokaz koliko nam je bilo lijepo na ovakvoj nastavi.

  Ivana Brebrić Šimunović