GLAZBA ZA VELIKI ODMOR
U razdoblju od 22. do 25. travnja 2024. godine u sklopu nastave Glazbene kulture provedeno je istraživanje o želji/potrebi učenika za praćenjem glazbe s radijskih postaja i glazbenih TV kanala u zajedničkim prostorijama škole (školsko predvorje/blagovaona). Istraživanje je provedeno na uzorku od 49 ispitanika, učenika viših razreda OŠ Kneginec Gornji.
Cilj istraživanja kroz provedbu anketnog upitnika bio je prikupljanje i analiza mišljenja učenika o njihovim navikama i potrebama konzumacije/slušanja glazbe za vrijeme velikih odmora u školi.
Anketnim upitnikom prikupljali su se sljedeći podaci:
Obradom anketnog upitnika proizlazi sljedeće:
97% ispitanika kod kuće u slobodno vrijeme sluša glazbu. 64 % ispitanika glazbu sluša vrlo često, 20% često, a 16% samo povremeno. Za vrijeme velikih odmora u školi 20% ispitanika sluša glazbu s vlastitih uređaja. 38% ispitanika glazba opušta, 26% ih glazba motivira za rad, a 24% tom prilikom osjeća zadovoljstvo. Na pitanje o uvođenju centralnog audio/video sustava putem kojeg bi učenici za vrijeme velikih odmora (u zajedničkom prostoru škole) mogli pratiti glazbu s radio postaja ili glazbene TV kanale, 43% ispitanika odgovorilo je potvrdno, 48% smatra da im je svejedno dok svega 9% drži da to nije potrebno. 25% ispitanika daje pritom prioritet slušanju glazbe s radijskih postaja, 25% gledanju glazbenih TV kanala, a 50% ispitanika smatra da je svejedno. Na pitanje o mogućim glazbenim žanrovima 37% ispitanika preferira stranu popularnu i rock glazbu, 37% domaći pop i rock, 7% tradicijsku i svega 4% ispitanika ambijentalnu glazbu. 45% ispitanika smatra kako bi slušanje glazbe za vrijeme velikih odmora pozitivno utjecalo na pojačanu koncentraciju praćenja nastave, a 59% je mišljenja da bi doprinosilo ugodnijoj atmosferi u školskome okruženju. 55% ispitanika izjasnilo se da bi slušanje glazbe utjecalo na bolju disciplinu učenika u prostorima škole.
Obzirom da u novije vrijeme učenici uglavnom sve više postaju glazbeni konzumenti „samotnjaci“ uz vlastite mobitele i gube osjećaj zajedništva u grupi, smatra se kako bi ih aktivnost zajedničkog slušanja glazbe potakla da već uhodani modus vivendi temeljen na stalnoj i prekomjernoj konzumaciji trećerazredne glazbe kao i beznačajnih video igrica, tijekom velikih odmora zamijene i garniraju zajedničkom glazbenom terapijom kroz kvalitetno biranu glazbu. Navedeno bi zasigurno rezultiralo i pojačanom socijalizacijom među učenicima.
Na koncu, u svijetu se intenzivira značaj biomuzikologije, relativno nove znanstvene discipline čiji je zadatak proučavanje glazbe te objašnjavanje njene uloge pri učenju i usvajanju novih sadržaja. Iz tog razloga nužna je i svojevrsna agenda u području glazbene kulture koja bi dugoročno doprinosila općem odgoju kao i uspješnijem obrazovanju kroz pomno biranu glazbu.
Istraživanje pripremio i proveo: Josip Levatić, prof. savjetnik glazbene kulture
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Dnevni tisak |
Obrazovanje |
• Ministarstvo znanost... |
• Agencija za odgoj i ... |
• CARNetov portal za š... |
• e-Dnevnik za učenike... |