Cilj istraživanja kroz provedbu anketnog upitnika bio je prikupljanje i analiza mišljenja učenika o njihovim navikama i potrebama konzumacije/slušanja glazbe za vrijeme velikih odmora u školi.

        Anketnim upitnikom prikupljali su se sljedeći podaci:

Obradom anketnog upitnika proizlazi sljedeće:

        97% ispitanika kod kuće u slobodno vrijeme sluša glazbu. 64 % ispitanika glazbu sluša vrlo često, 20% često, a 16% samo povremeno. Za vrijeme velikih odmora u školi 20% ispitanika sluša glazbu s vlastitih uređaja.  38% ispitanika glazba opušta, 26% ih glazba motivira za rad, a 24%  tom prilikom osjeća zadovoljstvo. Na pitanje o uvođenju  centralnog audio/video sustava putem kojeg bi učenici za vrijeme velikih odmora (u zajedničkom prostoru škole) mogli pratiti glazbu s radio postaja ili glazbene TV kanale, 43% ispitanika odgovorilo je potvrdno,  48% smatra da im je svejedno dok svega 9% drži da to nije potrebno. 25% ispitanika daje pritom prioritet slušanju glazbe s radijskih postaja, 25% gledanju glazbenih TV kanala, a 50% ispitanika smatra da je svejedno. Na pitanje o mogućim glazbenim žanrovima 37% ispitanika preferira stranu popularnu i rock glazbu, 37% domaći pop i rock, 7% tradicijsku i svega 4% ispitanika ambijentalnu glazbu. 45% ispitanika smatra kako bi  slušanje glazbe za vrijeme velikih odmora pozitivno utjecalo na pojačanu koncentraciju praćenja nastave, a 59% je mišljenja da bi doprinosilo ugodnijoj atmosferi u školskome okruženju. 55% ispitanika izjasnilo se da bi slušanje glazbe utjecalo na bolju disciplinu učenika u prostorima škole.

        Obzirom da u novije vrijeme učenici uglavnom sve više postaju glazbeni konzumenti „samotnjaci“ uz vlastite mobitele i gube osjećaj zajedništva u grupi, smatra se kako bi ih aktivnost zajedničkog slušanja glazbe potakla da već uhodani modus vivendi temeljen na stalnoj i prekomjernoj konzumaciji trećerazredne glazbe kao i beznačajnih video igrica, tijekom velikih odmora zamijene i garniraju zajedničkom glazbenom terapijom kroz kvalitetno biranu glazbu. Navedeno bi zasigurno rezultiralo i pojačanom socijalizacijom među učenicima.

        Na koncu, u svijetu se intenzivira značaj biomuzikologije, relativno nove znanstvene discipline čiji je zadatak proučavanje glazbe te objašnjavanje njene uloge pri učenju i usvajanju novih sadržaja. Iz tog razloga nužna je i svojevrsna agenda u području glazbene kulture koja bi dugoročno doprinosila općem odgoju kao i uspješnijem obrazovanju kroz pomno biranu glazbu.

Istraživanje pripremio i proveo: Josip Levatić, prof. savjetnik glazbene kulture