Razmjena studenata

 

Razmjenom studenata bavi se jedan od podprograma SOCRATES-a, ERASMUS, program Europske zajednice. Pokrenut je 1987. g.

U ERASMUSU sudjeluje ukupno 30 zemalja. Njegova osnova je suradnja među institucijama visokog obrazovanja. Uključuje izradu nastavnog plana i programa, te mobilnost studenata i profesora. Programi za studente nude im mogućnost provođenje jednog semestra u obrazovnoj instituciji u nekoj drugoj zemlji, a taj im studij onda priznaje institucija u njihovoj zemlji kao dio redovitog školovanja. No, ERASMUS se odvija samo u zemljama članicama.

Program je ime dobio po filozofu, teologu i humanistu Erazmu Roterdamskom, koji je, u potrazi za znanjem, živio i radio u različitim dijelovima Europe.
 

Aktivnosti Erasmusa:

  • potpora razmjeni studenata

  • razvoj nastavnog plana i programa

  • razmjena nastavnika i osoblja sveučilišta

  • razvoj međuregionalne suradnje sveučilišta

  • poticaji sveučilištima za unošenje europske dimenzije u vlastite programe učenja
     

Strateški ciljevi Erasmusa:

  • promoviranje razmjene studenata, osoblja i nastavnika

  • razvoj nastavnog plana i programa, te pan-europskih tematskih mreža

  • razvijanje tzv. europske dimenzije proširene u što više vlastitih programa sveučilišta

  • suradnja sveučilišta s državnim institucijama i privatnim sektorima regije, radi poboljšanja suradnje zemalja koje sudjeluju u programu

  • poticanje cjeloživotnog učenja, te novih metoda u učenju

Hrvatska još ne sudjeluje u ovom programu, no putem TEMPUS-a priprema se za aktivnosti koje se odvijaju unutar ERASMUS-a.


EU je pokrenula novi program, Erasmus Mundus. On se također bavi mobilnošću i razmjenom studenata, no njegov je osnovni cilj promidžba europskog visokog obrazovanja i poticanje suradnje s tzv. trećim zemljama, tj. zemljama koje nisu članice EU.

Program je pokrenut 2004. g. Traje pet godina (2004. - 2008.). Za taj je program predviđeno 230 milijuna eura.
 

 

 

Jeste li znali?




Turska je jedina zemlja koja je dobila izrazito negativan ''avis'' Europske unije, dok je avis koji je dobila Grčka bio lagano negativan. Treba napomenuti da je Turska već oko dvadeset godina u sličnom statusu kod priljučenja Europskoj uniji. Turska ima više problema pri priključenju EU-u, počevši od nepoštivanja ljudskih prava, do otoka Cipra koji je podijeljen na dva dijela: sjeverni, koji su Turci nasilno zauzeli i južni na koji se povukla većina Grka. Europska unija između ostaloga traži od Turske i mirno rješenje prihvatljivo i Grcima i Turskoj.

OŠ grofa Janka Draškovića, Zagreb - Login@Europe 2005