 |

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ČELIK(ECSC)
Schumanovom idejom o osnivanju organizacije
koja bi nadzirala industriju ugljena i čelika te smirila ''hladne''
odnose između Njemačke i Francuske, 18. travnja 1951. godine potpisan
je ugovor između Francuske, Italije, Luxemurga, Belgije, Njemačke i
Nizozemske. Ta organizacija je trebala upravljati proizvodnjom i
prodajom ugljena i čelika sljedećih 50 godina. Zajednica je uvelike
pridonijela razvoju gospodarstva i politike u Europi. Prestala je
postojati 23.srpnja 2002. kad joj je istekao rok naveden u ugovoru.
EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA(EEZ)
Nakon osnutka Europske zajednice za ugljen i
čelik počele su stizat nove ideje. Tako su šest članica ECSC–a
potpisale novi ugovor u Rimu 25. ožujka 1957. godine. Osnutkom te
zajednice članicama se željela omogućiti slobodna trgovina,
stvaranje zajedničke poljoprivredne politike te uvođenje jednakih
tarifa za uvoznike robe iz drugih dijelova svijeta.
EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU
Istoga dana, 25. ožujka 1957., kada je potpisan
ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici potpisan je i ugovor o
Europskoj zajednici za atomsku energiju. Organizacija je stvorena s
ciljem da usklade rezultate istraživanja i razvoj nuklearnih
programa zemalja članica.
Europsko udruženje slobodne trgovine(EFTA)
Europsko udruženje slobodne trgovine(EFTA) je organizacija koja
je osnovana s ciljem da ujedini tržišta Norveške, Švicarske
,Lihtenštajna i Islanda u zonu slobodne trgovine. Stupa na snagu
1960. potpisivanjem Stockhlomske konferencije. Osnovale su je
Danska, Portugal, Švedska, Norveška, Austrija, Velika Britanija,
Švicarska. Potpisivanjem sporazuma između tadašnjih 12 članica
Europske zajednice i 6 država EFTA-e osnovan je Europski gospodarski
prostor.
EZ
Europska zajednica obuhvaćala je Europsku
zajednicu za atomsku energiju, Europsku ekonomsku zajednicu i
Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Utemeljena je 1967. godine
ugovorima u Rimu i Parizu. U svom daljnjem radu mnogo je postigla
na području carinskog i tarifnog saveza.
|
Jeste li
znali? |

Mladi Europljani dnevno pošalju u prosijeku 4 SMS poruke. 80% stanovnika Europske unije ima mobitele i više razgovaraju na njima od Amerikanaca. Europljani mobilne razgovore plaćaju manje od Amerikanaca. Hrvati, iako imaju manje novaca troše više na mobitele, a pošalju skoro najviše SMS poruka godišnje u Europi.
|
|
|