Osnovna škola "Grohote" Grohote

Prosječna temperatura tijekom najtoplijeg mjeseca ne prelazi +10 °C. Zemlja je uvijek zaleđena, a stijene pucaju od hladnoće.

Arktički vjetar

Na polarnim područjima često pušu ledeni vjetrovi koji u snijegu oblikuju neku vrstu valova. Zbog ekstremne hladnoće, zrak suh kao u Sahari. U obliku snijega, godišnje padne manje od 250 mm vode godišnje a u najhladnijim područjima manje i od 100 mm.

Izmjena dana i noći na polarnim područjima ovisi o zemljopisnoj širini. Na samom polu dan, odnosno noć traje 6 mjeseci. Kada je na Arktiku (Sjevernom polu) dan, na Antarktici (Južnom polu) je noć. Zima je vrlo duga, a ljeto vrlo kratko.

Aurora borealis

Ponekad nebo na polovima osvijetle prekrasni zeleni, purpurni i zlatni odsjaji. Ta se pojava naziva polarna zora, odnosno aurora borealis (na Sjevernom polu) i aurora australis (na Južnom polu). Unatoč nazivu, te izvanredne svjetlosne pojave nisu povezane s rađanjem dana, nego nastaju u atmosferi pod djelovanjem cestica elektriciteta koje odašilje Sunce. (Zemlja : enciklopedija za mlade. Zagreb : ABC naklada, 2007.)

Na polarnim područjima postoje dvije vrste ledenih površina:

Ledeni pokrov i ledeni brjegovi nastali su od leda slatke vode iz snježnih padalina, a čine najvažniju rezervu slatke vode na Zemlji. 

Ledeno polje je nastalo je od smrznute morske vode.

Na polarnim područjima rastu uglavnom mahovine, lišajevi. Životinje se od hladnoće štite debelim krznom ili debelim naslagama masti. Mora obiluju planktonima zbog velike količine mineralnih soli u hladnoj vodi.

Izvori:

Zemlja : enciklopedija za mlade. Zagreb : ABC naklada, 2007.

Zemlja : e- istraživač. Zagreb : Mozaik knjiga, 2008.