Susret s muslimanima u njihovom molitvenom ambijentu iskustvo je druge civilizacije i kulture koja svoj dio nastoji utkati u grad s višestoljetnom poviješću.

U zanimljivom izlaganju koje nam je   priredio imam Vahid efendija Hadžić otkrivali smo bogate detalje iz Kur'ana  od kojih svakako valja spomenuti činjenicu da je Marija jedino žensko ime koje se spominje u Kura'anu i o njoj se govori kao onoj 'koja će roditi Riječ koja će biti svjetlo narodima'.

Iako Marija za muslimane nije bogorodica, nedvojbeno joj pripada velika čast.

Pobožni muslimani mole pet puta dnevno, okrenuti prema Meki i prignuti do zemlje što očituje jasan stav poniznosti pred Bogom.

U splitskom Getu, sagrađena među zidovima Dioklecijanove palače, nalazi se sinagoga koja potječe iz šesnaestog stoljeća. Vrlo mala, ali vrijedna, jedna je od rijetkih u Europi koja nije srušena u Drugom svjetskom ratu, te je zbirka rariteta židovske kulturne baštine kao što su dvije Tore, svijećnjaci i neki predmeti koje su članovi zajednice poklanjali sinagogi.

O njihovoj ulozi u gradu u neposrednom razgovoru, govorio je novinar Albert Altarac.

Upoznao nas je i s činjenicom da danas u Splitu živi stotinjak Židova koji se šabatom ili petkom u predvečerje, poštujući tradiciju, okupljaju u svojim prostorijama na molitvu, te unatoč malom broju pripadnika, njeguju svoj identitet.

Ono što je predviđeno programom i obrađuje se parcijalno kroz godišta, ovdje na licu mjesta dobilo je novu težinu i vrhunac u posjetu splitskoj prvostolnici koja kao svjedok povijesti, te vjerskog i kulturnog identiteta ponosno stoji na Peristilu i priča o Crkvi i narodu koji je sve poteškoće i progone preživio i još uvijek živi zahvaljujući predanju i vjeri u Krista.

Bogatstvo je u različitosti, zato je u naslijeđe mladim naraštajima nužno prenositi vrijednosti suživota i međureligijskog dijaloga, no najbolje od sebe dat ćemo svjesni svog identiteta, a napose vjerskog.

Foto-galerija