Tražio uvođenje hrvatskog jezika kao službenog i borio se za ujedinjenje hrvatskih ze­malja. Tiskao je i sakupljao vrijedne knjige i narodne pjesme te je dao u Za­grebu urediti bolnicu i park koji je po njemu nazvan Maksimir. Pozvao svećenike na skupljanje narodnih riječi, fraza i poslovice nastojeći stvoriti jedinstveni standardni jezik na temelju govora i usmene predaje.

Ipak, na zajedničkom hrvatsko-ugarskom saboru u Požunu 1827. godine  Mađari su uspjeli da se u hrvatske škole uvede mađarski jezik kao obvezan predmet.

Pokušajima uvođenja mađarskog jezika kao službenog  hrvatsko se plemstvo odupiralo i dalje braneći latinski jezik. No, Pripadnici sve brojnije građanske inteligencije odlučno su stupili u obranu hrvatskog jezika i posebnosti. Kako su u Hrvatskoj bile tri književnosti i tri narječja: kajkavsko, štokavsko i čakavsko smatrali su da treba stvoriti jedinstveni pravopis i književni jezik za sve Hrvate.