Osnovna škola Grigora Viteza i Dječji vrtić „Iskrica“ iz Zagreba, treću su godinu zaredom organizatori i kreatori likovnog natječaja "Velikani hrvatske prošlosti", odobrenog od  Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske.

           Cilj je likovnog natječaja  kroz likovne tehnike osvijestiti i pokrenuti kreativnost djeteta, te  uz odabran likovni sadržaj razvijati sposobnost prikazivanja i izražavanja ljudskoga lika u vidu portreta.

Želja nam, kao i prošlih godina, uključiti i pozvati na sudjelovanje što više dječjih vrtića i škola u kojima se školuju ili borave djeca hrvatskog govornog područja, u Republici Hrvatskoj i izvan nje.

         Motiv ovogodišnjeg, trećeg po redu natječaja, hrvatski je znanstvenik, vizionar i filozof Ruđer Josip Bošković, a natječaj je predviđen za individualni rad djece vrtićke i rane školske dobi (1. – 4. razred osnovne škole) u Republici Hrvatskoj i djecu, polaznike hrvatske nastave, izvan Republike Hrvatske.

Učenici bi, uz vodstvo mentora, trebali doznali nešto više o Ruđeru Josipu Boškoviću, kako bi proširili svoja znanja o njegovim istraživanjima na poljima fizike, matematike, astronomije i filozofije, kao i njegovu cjelokupnom doprinosu znanosti. Potom bi, obogaćeni znanjima o još jednom velikanu hrvatske prošlosti, likovnim tehnikama navedenim u natječaju, ostvarili zadani zadatak.

Tko je bio Ruđer Bošković

Malo tko nije čuo za Ruđera Boškovića. Hrvatski fizičar, matematičar, astronom, geodet, inženjer, pjesnik, filozof i diplomat rođen je u Dubrovniku 18. svibnja 1711. godine kao osmo dijete u svojoj obitelji. Ubraja se među najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. 

Znanstveno je djelovao većinom u Rimu, Milanu i Parizu. Dao je velik doprinos svim područjima matematike, fizike i astronomije kao i mnogim drugim znanstvenim disciplinama. Najpoznatiji je po svojoj teoriji strukture tvari. Prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava.

Bavio se i astronomijom te je objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Tvrdio je kako je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme.

Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer.

Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka. Bavio se i geodezijom i optikom.

U optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar.

U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđer Bošković.

Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove Bošković, bila je najmodernija u to doba.

Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po njemu, kao i jedan krater na Mjesecu.

Mnogi važni ljudi su ga izrazito poštovali. Einstein je držao njegovu sliku iznad svog stola, a njegovu filozofsku vrijednost prepoznao je i Friedrich Nietzsche, rekavši da je Boškovićeva filozofija prirode “najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad postignut u svijetu”. Umro je 13. veljače 1787. u Milanu.