2014-06-18 08:53:00 Zdrava prehrana Iako je nastava završila projektne aktivnosti u sklopu Comenius projekta “Kruh – štruca Europe“ i dalje traju. Jedan od glavnih ciljeva projekta je istraživati zdrave prehrambene navike te poduprijeti učenike u provođenju zdrave prehrane. Pročitajte kako nastavnica hrvatskog jezika Katarina Brkić Čabraja provodi zdravu prehranu u svojoj obitelji.
Također, možete pokušati sami pripremiti kruh prema receptu priloženom u tekstu. Ukoliko se okušate u pripremi kruha ili kojeg drugog jela pošaljite nam svoje fotografije i dojmove na adresu našeg projekta hugo.comenius@gmail.com
Zdrava je prehrana važna u svim razdobljima života, a posebice u djetinjstvu i ranoj mladosti kada se čovjek razvija. Ona je temelj zdravlja. O zdravoj prehrani sam počela ozbiljnije razmišljati kada sam postala majka. Postala sam odgovorna za rast i razvoj troje djece i počela sam se odgovornije odnositi prema kupnji i spremanju hrane. Da bih si olakšala odabir namirnica, u kupnji slijedim jedno jednostavno pravilo: izbjegavam kupovati proizvode koji na popisu sastojaka imaju više od 5 stvari jer su oni često zasićeni raznim nezdravim stvarima (umjetne boje, konzervansi, pojačivači okusa, nezdrave masnoće…). Radije kupujem svježe namirnice i spremam ih doma. Moja zdrava prehrana temelji se na izbjegavanju bijelih ugljikohidrata (krumpir, riža, sva jela s bijelim pšeničnim brašnom – kruh, peciva, tjestenine). Krumpir sam izbacila gotovo u potpunosti iz prehrane, a kruh, tjesteninu i razna peciva sam svela na najmanju moguću količinu. Jedem ih samo za doručak i to u integralnom obliku. Osnova prehrane mi je puno svježega voća i povrća i meso, jaja i mliječni proizvodi. Obzirom da jedemo malo kruha, a većina pekarskih proizvoda koji su dostupni u našim trgovinama puna je aditiva, ja sam počela za svoju obitelj spremati domaći kruh obogaćen sjemenkama. Cijela obitelj ga je prihvatila, a uz njega često radim i druge vrste peciva koja moja obitelj rado jede. Ovaj kruh je vrlo jednostavno spremiti, a sastojke za njega možete nabaviti u bilo kojoj bolje opremljenoj trgovini. Radim ga na sljedeći način: Izmiješam 240g raženog brašna, 240 g integralnog pšeničnog brašna, 50 g lanenih sjemenki, 50 g suncokretovih sjemenki, dvije žličice soli i dvije žličice suhoga kvasca. U tu smjesu dodam dvije žlice maslinovog ulja, žličicu meda i 350 ml mlake vode i zamijesim tijesto i ostavim ga na toplome da naraste. Kad mu se veličina udvostruči, premijesim ga i stavim u kalup za kruh namazan maslinovim uljem te ga stavim da opet naraste. Nakon toga ga pečem sat vremena na 175 stupnjeva C. Tijesto možete mijesiti i mikserom, ako vam se ne da ručno. Čini se da je u današnje vrijeme teško prepoznati i razlikovati zdravu od nezdrave hrana jer smo izloženi nizu pritisaka iz medija. Svaki se proizvođač hrane promovira kao da je njegova hrana najzdravija, najbolja i najsvježija. U toj šumi informacija teško je razabrati koje su istinite, a koje su samo marketinški trik. Međutim, to uopće nije tako. Važno je slijediti neke osnovne instinkte, a to je da nam hrana treba davati energiju, da se poslije jela moramo osjećati energično i poletno, a ne tromo i uspavano kakvima nas većina nezdrave hrane čini, te naravno, slušati upute stručnjaka koji iz Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da nam za zdravlje i normalno funkcioniranje treba pet obroka na dan koji će u sebi imati svježe voće i povrće. Katarina Brkić Čabraja |
Osnovna škola Hugo Badalić Slavonski Brod |