Iako je dan bio dug i naši gosti pomalo umorni, nismo mogli ne iskoristiti priliku i postaviti im bar pokoje pitanje. Za sugovornike smo odabrali prof. Ljilju Vokić i prof.dr. Marka Alerića.

Zanimalo nas je što to povezuje profesoricu, bivšu ravnateljicu i ministricu prosvjete Ljlju Vokić i Ivu Andrića. Evo što nam je odgovorila:

Andririć je dobitnik Nobelove nagrade, on je stilist svjetskog nivoa, pisac je koji obrađuje ljudske sudbine, ne obrađuje povijesne okolnosti niti povijesna razdoblja, nego baš ljudske sudbine koje utkiva u ta povijesna zbivanja. Tako da mi, iz različitih  sudbina, shvaćamo vrijeme u kojem su se te sudbine događale. Volim ga iz razloga što je  pisao o različitim temama i što nikada nije obezvrijedio niti jedno ljudsko biće, za razliku od nekih kojima su, na primjer, žene one koje nevaljaju, Andrić  je dapače veličao žene, on im je davao veliku i važnu ulogu, a to obično mogu ljudi koji vole svoju majku. Oni koji ne vole svoju majku obično žene smatraju ovakvima  i onakvima  i zato ja jako volim sve ono što je Andrić pisao.

A o čemu razgovarati s poznatim jezikoslovcem, nego o jeziku. Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao nam je što misli o sve većem utjecaju engleskoga na hrvatski jezik.

Sigurno je da jezici utječu jedan na drugi, dakle i engleski utječe na hrvatski. Možda nismo znali da je i hrvatski u prošlosti utjecao na druge jezike. Obično jezici utječu na one jezike naroda koji su  blizu njih. Naravno da trebamo upotrebljavati hrvatske riječi  kad god je to moguće. Ponekad ne možemo zamijeniti strane riječi hrvatskima, ali kada god možemo, trebamo upotrebljavati hrvatske riječi, a  isto tako trebali bismo se svi zajedno potruditi kako bismo dobro preveli engleske i druge strane riječi na hrvatski jezik. U tom smislu jako je dobra mrežna stranica Bolje je hrvatski koju je pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na kojoj ima zaista dobrih  prijevoda engleskih riječi i također nam je dana mogućnost  da i mi sami ponudimo  prijevod neke engleske ili bilo koje druge strane riječi  na hrvatski jezik. Ako smo kreativni, ne moramo biti stručnjaci za jezik, a možemo dati dobar prijevod jer možda imamo taj dar. Svakako moramo upotrebljavati što više hrvatskih riječi,  brinuti se za hrvatski jezik, nastojati otkriti koje riječi koristimo, tako  npr. umjesto riječi stage bolje je reći pozornica, umjesto eventa događaj. Ima riječi za koje imamo jako dobar prijevod i te riječi trebamo upotrebljavati. Naravno uvijek će ostati i one strane riječi koje nećemo moći prevesti,  tako da prema tim riječima i prema jezicima iz kojih dolaze trebamo osjećati poštovanje i ljubav, ali naravno da trebamo voljeti  najviše svoj hrvatski jezik, štiti ga, čuvati  i upotrebljavati i u govorenom i u pisanom obliku.