| 2014-12-01 14:41:22 Posjet HNK-u i HAZU
U okviru terenske nastave iz hrvatskog jezika učenici šestog razreda su 23. studenog 2014. posjetili Hrvatsko narodno kazalište i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.
Grad Zagreb svaki put iznova oduševljava svojim povijesnim nasljeđem. Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta još uvijek ostavlja dojam posebnosti svojom arhitekturom i unutarnjim uređenjem, a Hrvatska akademija znanosti umjetnosti baš je tog dana slavila svoju obljetnicu te je otvorila vrata građanstvu ponosno pokazujući svoje prostorije, umjetnine, ali i ljude koji rade u Akademiji i žive s njom.
Kako su to doživjeli šestaši doznat ćemo iz priče Sare Šabić.
Kroz zgradu HNK-a vodila nas je gospođa Fedra. Prvo smo vidjeli gledalište i pozornicu na kojoj su tada tehničari postavljali scenu kako bi poslijepodne glumci vježbali svoje uloge. Saznali smo nešto i o povijesti kazališta te izgradnji koja je trajala svega četiri mjeseca.
U kazalištu postoji niz zanimanja, a jedno od važnijih je inspicjent koji rukovodi čitavom predstavom.
Vrlo važna osoba za glumce, ali i pjevače je šaptač. Šaptač mora biti dovoljno glasan da ga čuju glumci, ali ga ne smiju čuti gledatelji. Onaj operni, mora nadglasati i orkestar i pjevače i sve to odrediti do kraja predstave za sve uloge. U prošlosti se nalazio usred pozornice, a danas je sakriven iza scene.
U muškoj garderobi vidjeli smo mjesto gdje glumci sjede dok ih šminkaju, gdje stoje kostimi i njihove privatne stvari. Nakon garderoba, našli smo se u tunelu koji je povezan s drugom zgradom kazališta. Tunel vodi ispod zemlje. U drugoj zgradi posjetili smo: krojače koji pripremaju kostime za novu predstavu Vučjak, prostoriju s tisuću kostima, postolare koji izrađuju cipele za sve predstave, a nakratko smo uživali i u satu baletana i balerina. Posjet smo završili u velikom stilu obilskom kraljevske lože (ima vlastiti WC ukrašen cvjetovima) i foajea (tamo se događaju sva važnija primanja).
Naš put se nastavio posjetom još jednoj velikoj instituciji, a to je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Ova palača osnovana je odlukom Hrvatskog sabora 29. travnja 1861. godine. U njoj se čuva Bašćanska ploča , izrađena od bijelog vapnenca, a teži oko 800 kg. Pisana je starim hrvatskim jezikom na glagoljici, a pronađena je u crkvi sv. Lucije na otoku Krku. Saznali smo ponešto i o škrinji sv. Šimuna iz Zadra koja stoji kao kopija u HAZU. Obišli smo Strossmayerovu sobu te smo čuli kada je htio dati znak da netko završi razgovor s njim samo bi zavrtio globus koji se nalazio na stolu. Vidjeli smo i spomen - knjigu s potpisima i posvetama važnih osoba poput kraljice Elizabete, švedskog kralja i dr. U obilasku Akademijine knjižnice vidjeli smo i najduži hrvatski rječnik s dvadeset svezaka i četiri hrvatske inkunabule. Jedna soba je bila posvećena hrvatskim nobelovcima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu. O njihovom radu nas je upoznao jedan akademik.
Ova terenska nastava bila je vrlo sadržajna i kroz obje institucije su bili odlični vodiči. Na sva pitanja dobili smo iscrpne odgovore. Naučili smo kako i HNK i HAZU djeluju već vrlo dugo te su iza sebe ostavile mnoga značajna djela koja su prije svega rezultat ljubavi ljudi koji tamo rade.
Sara Šabić
|
| Osnovna škola Ivane Brlić - Mažuranić Prigorje Brdovečko |