2015-01-26 20:10:30 27. siječnja - Dan sjećanja na holokaust Edukativnim panoom te nastavnim sadržajima iz Povijesti i Hrvatskoga jezika obolježili smo Dan sjećanja na žrtve holokausta. Dan sjećanja na žrtve holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkog režima tijekom drugog svjetskog rata. Ovaj se dan obilježava u čitavoj Europi, a izabran je 27. siječnja jer je na taj dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su nacisti ostavili u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj. Ove se godine obilježava 70 godina od oslobađanja logora Auschwitz. Cilj je dana sjećanja upozoriti na strahote nacističkoga režima te sve nevine žrtve koje su stradale zbog pripadnosti drugoj religiji.
Tijekom Drugoga svjetskoga rata nad Židovima su nacisti i njihovi saveznici počinili genocid. Termin "genocid" (prema grčkom "ubijanje roda" ili "ubijanje vrste", tj. ubijanje naroda) uvriježio se za masovne zločine koje su nacisti i njihovi saveznici u Europi počinili i nad Romima te nad pripadnicima nekih slavenskih naroda. I ta je riječ novijeg postanka, uvedena je u međunarodno pravo poslije Drugoga svjetskoga rata (1948.) prvenstveno kao obilježje nacističkih zločina.
Holokaust je grčka riječ koja znači "potpuno spaljen". U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo "konačno rješenje" (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje čitavog evropskog židovstva.Danas se u svijetu termin holokaust koristi i u definiranju drugih genocida i masovnih zločina koji su se dogodili tijekom 20. stoljeća. Naime, 20. stoljeće, osim kao stoljeće nevjerojatnog tehničkog i tehnološkog napretka, bit će zapamćeno i kao stoljeće masovnih zločina. Počelo je s genocidom nad Armencima tijekom Prvog svjetskoga rata, a u svojevrsnom luku je preko Bijafre, Kambodže, Iraka i mnogih drugih zemalja, do kraja stoljeća, stiglo ponovno do Hrvatske i zemalja u okruženju te do Ruande. S pravom javnost traži i da se ti masovni zločini, od kojih se neke može definirati i kao genocid, mogu nazivati i holokaust.
|
Osnovna škola Ivana Brnjika Slovaka Jelisavac |