Kako bismo se upoznali s ukrajinskom kulturom potražili smo njihove pjesme na YouTubeu i poslušali pjesmu „Stefania“ grupe Kalush Orchestra s kojom će Ukrajina nastupiti na ovogodišnjem Eurosongu u Torinu. Pjesma 'Stefania' posvećena je majkama, a spaja tradicionalno pjevanje i moderni rap.

Pogledali smo kako su prije rata u Ukrajini izgledale izložbe pisanica u Kijevu te kako se tradicionalno ukrašavaju i bojaju pysanke, tj. pisanice. Precrtavali su primjere s ukrajinskim motivima i ukrasili pano crtežima pysanki. Zaključili su kako je to vrlo prekrasan način ukrašavanja pisanica, ali i vrlo zahtjevan jer za razvijanje te vještine treba biti strpljiv i uporan. 

Pano je dopunjen riječima molitve koja se proširila tijekom 1. svjetskog rata, a pripisuje se sv. Franji Asiškom. Učenici su ispisali riječi prvog dijela molitve, a na satu Vjeronauka zajedno s vjeroučiteljem Vladimirom Antolovićem poslušali su uglazbljenu verziju:

MOLITVA SVETOG FRANJE

Gospodine, učini me oruđem svoga mira:

Gdje je mržnja, da donosim ljubav!

Gdje je uvreda, da donosim praštanje!

Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo!

Gdje je zabluda, da donosim istinu!

Gdje je sumnja, da donosim vjeru!

Gdje je očaj, da donosim nadu!

Gdje je tama, da donosim svjetlo!

Gdje je žalost, da donosim radost!

(…)

Na ormaru je stavljen radni papir i ukrajinsko pismo te su se upoznali s načinom pisanja na ukrajinskoj ćirilici. Napisali su svoje prve riječi na ukrajinskom jeziku: мир (mir), любов (ljubav), сподіватися (nada), віра (vjera), a gledajući upute napisali su svoja imena na ukrajinskoj ćirilici.

Na satima dodatne nastave hrvatskog jezika učenici su slušali ukrajinsku himnu i ispisali motive u obliku simbola mira, čitali su pjesme Tarasa Ševčenka i upoznali se s njegovom biografijom. Marina K. i Mateo M. iz 7. razreda te Lorena F. iz 6. razreda ispisali su njegove stihove, ali i nazive nekoliko gradova oko kojih se odvijaju ratni sukobi ili se često spominju u medijima tijekom ratnih reportaža.

Više o Tarasu Ševčenku, o velikom ukrajinskom pjesniku koji je bio inspiracija i našem Augustu Šenoi i Petru Preradoviću, pročitajte na stranici Matice Hrvatske: https://www.matica.hr/vijenac/525/taras-sevcenko-i-njegova-ukrajina-23111/. Prema njegovim stihovima iz 19. stoljeća nastao je i današnji pozdrav koji se često čuje: Slava Ukrajini!

Pri pisanju gradova slijedili smo preporuku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je pozvao na solidarnost s ukrajinskim narodom te preporučuje da se ukrajinski toponimi ne navode prema ruskome jeziku nego prema ukrajinskome jeziku: Kijiv, Ljviv, Harkiv, Dnjipro, Odesa, Doneck, Družkivka, Zaporižja, Mikolajiv, Mariupolj, Luhansk, Makijivka, Izmajil, Sevastopolj, Herson, Černihiv, Čerkasi, Sumi, Žitomir, Ternopilj, Ivano-Frankivsk, Luck, Bila Cerkva, Kramatorsk, Melitopolj…

Više o pisanju ukrajinskih imena mjesta možete pročitati na stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://ihjj.hr/clanak/u-pisanju-ukrajinskih-imena-mjesta-sluzite-se-ukrajinskim-jezikom/7573/, a na stranici Hrvatskog pravopisa pogledajte tablicu za transfonemizaciju ukrajinske ćirilice prema kojoj se hrvatskomu jeziku mogu prilagoditi i ostala ukrajinska imena: https://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf.