Čaj? Kava?

Bolje biti bez hrane tri dana, nego bez čaja jedan. (kineska)

Povijest čaja

Prema legendi čaj je otkrio kineski car Shen-Nung 2737. god. prije Krista. On je zahtijevao da sva voda prije pića bude prokuhana kako bi spriječio širenje bolesti. Jednog dana krenuo je u posjetu jednoj od svojih pokrajina. Na putu se zaustavio, prokuhao vodu za piće, osušeno lišće iz obližnjeg grma palo je u kipuću vodu i zamutilo ju. Probao je tekućinu. Bio je oduševljen čajem.

Tradicija pijenja čaja se iz Kine prvo proširila na Tibet. Tamo ga je donio sin jednoga tibetanskog kralja prešanog u obliku cigle i kolačića. Tradicija čuvanja u ciglama prešanog čaja se do danas sačuvala u Tibetu.

Jedan monah je donio prah za spremanje čaja u Japan u 12. stoljeću. Budistički monasi su ga koristili kao napitak kod meditacije. Oni su čaj uzgajali u vrtovima samostana. Ritual pijenja čaja postaje dio japanske kulture u 17. stoljeću.

Europa je u 13. ili 14. stoljeću imala prvi kontakt s kineskim čajem. Prvi pisani trag o tome je iz 1610. kada je brodom nizozemske kompanije u Europu dovezen zeleni čaj iz Japana. Iz Amsterdama čaj je donosen u Englesku i Francusku. Čaj je u Europu stizao morskim i kopnenim putem (putem svile). Karavane su čaj dopremali do Indije i preko Rusije u Europu. Ovaj čaj je bio više cijenjen zbog bolje zaštite od vlage tijekom transporta.

Zbog visoke cijene mogli su ga piti samo imućni građani. Englezi su od 1880. počeli uzgajati čaj u Indiji i na Cejlonu. Do tada je u Europu stizao samo zeleni kineski čaj. Englezi su listove čaja puštali da fermentiraju te su dobili crni čaj koji je više odgovarao okusu Europljana.

Rusi imaju dugu tradiciju pijenja čaja, od početka 17. st. U početku je bio skup, jer su ga specijalne karavane dovozile iz Kine, ali do kraja 18. st. svaka ruska kuća imala je samovar (veliki čajnik) iz koga se cijeli dan pio čaj. Rusi su pili jak čaj, zaslađen šećerom, medom ili džemom. Čaj je drugo rusko nacionalno piće.

Povijest SAD-a vezana je uz čaj. Američka revolucija počela je 1773. kada je u luci u Bostonu bačen u more i uništen tovar čaja koji je u to vrijeme bio monopolska roba Britanskog carstva.

U Sant Luisu je 1908. otkriven ledeni čaj na svjetskoj izložbi. Američki poslovni ljudi su željeli servirati čaj svojim klijentima. Bilo je vrlo toplo i sparno pa su u čaj dodali kocke leda. Tako je nastao ˝ice tea˝. Vrećica za čaj je kreirana u SAD-u. Njujorški trgovac čajem Thomas Sullivan je poslovnim partnerima slao primjerke čaja u svilenim vrećicama za jednu šalicu čaja. Vlasnici restorana čajeve su služili neodmotane iz pakiranja i nastao je čaj u filter vrećicama.

Crna kao noć, vruća kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav. (turska)

Priča o kavi

Legenda kaže da je kavu otkrio pastir Kaldi. Njegove su ovce brstile crvene bobice s grma. Kaldi je zrna odnio redovnicima. Oni su namočili zrna u vodu, kušali i počeli upotrebljavati jer su ih je ostavljala dugo budnima za vrijeme molitve. Arapi i Egipćani su od kave radili napitak koji su pili umjesto vina, nudili ga na javnim mjestima.

Riječ kava dolazi od arapske riječi quahweh ("vino iz zrna").

Kavu su u Europu donijeli trgovci sa svojih putovanja s dalekog Istoka i Levanta. Prvi put ju spominje Leonard Raowalf, doktor medicine i botanike, 1576. Kava se iz Konstantinopliisa u zapadnu Europu proširila preko Italije. Talijanski botaničar i liječnik Prospero Alpini je donio prvi opis biljke kave.

U početku se kava koristila u medicinske svrhe i bila je jako skupa. Kava je bila osuđivana i zabranjivana od strane katoličke crkve. Papa Klement VIII je iz znatiželje probao kavu, dopala mu se i od tada se kava slobodno pije u Europi.

Prva kavana u Italiji je otvorena 1645. U Oxfordu je prva kavana otvorena 1650., u nju su zalazili samo studenti. U SAD stigla je iz Amstredama između 1624. i 1664. Kava je u Beč došla 1683. nakon opsade Turaka.

Najpoznatija kavana Caffe Florian otvorena je 1720. u Veneciji na Trgu Sv. Marka, u njoj se u ono vrijeme skupljala svjetska elita.

Prva robna burza za kavu u Bostonu otvorena je 1808.

Uz kavu se družimo s prijateljima, uživamo u umjetnosti, slušamo glazbu, jedemo kolače i prepričavamo doživljaje. Poslovni sastanci nezamislivi su bez kave. Kava je znak gostoprimstva.

Animirani film Čikorija an kafe (Cikorija i kava), Dušan Kastelic

Film govori o tome kako nikada ne uspijevamo reći bliskim ljudima koliko ih volimo. Mužu grubijanu žena je cijeli život kuhala cikoriju umjesto prave kave (koja je bila skupa). Nikad nije primijetio varku, a bila mu je ukusnija i od najbolje kave.

https://www.youtube.com/watch?v=uNIZfgFJ3t0

Sponzori izložbe: Julius Meinl Hrvatska, Kuća zelenog čaja i Trgovina zdrave hrane Tigris oaza.