PROCES STVARANJA MEĐUNARODNOG DANA ŽENA

1903., SAD - Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.1908., SAD - Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.

1910., Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik. U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin.

Clara Zetkin i Rosa Luxemburg, 2010.

Clara Zetkin ( 1857. -  1933.), njemačka revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta, organizirala je 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena.

Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen, a rezultat je obilježavanje Dana žena. Na Konferenciji je ponovno potvrđena važnost prava glasa za žene i to onog koji neće biti utemeljen na vlasničkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasničkih prava dok su se drugi, među kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalističkog programa. Zatraženo je i univerzalno pravo glasa - za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noćni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noćni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednače sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.

1911., Austrija, Danska, Njemačka i Švicarska - Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 3. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije. Ni tjedan dana kasnije 25. 3. 1911. u tragičnom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Događaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat će snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih Država.

1913./1914., Rusija - Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.

1917., Rusija - Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljače za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politički vrh Rusije pokušao je spriječiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest ... Četiri dana poslije ruski je car je abdicirao, a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala 23. 2., a po gregorijanskom, koji se inače koristio, 8. 3., uzeta kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik - Dan žena.