| 2022-03-15 11:01:00 Mjesec hrvatskoga jezika Mjesec hrvatskoga jezika počinje Međunarodnim danom materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Prilika je to da se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta, govori što više i širi svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika. ► Tako je 22. veljače Hrvatski sabor proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom, a ujedno je to i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na portalu Glagoljica.hr okupila je digitaliziranu građu raznih knjižnica i baštinskih ustanova i tako učinila dostupnim bogato glagoljsko nasljeđe. Institut za hrvatski jezik na jezičnom portalu na adresi jezik.hr, okupio je sve važne jezične izvore Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku kao Hrvatski u školi i Hrvatski na internetu. Već jedanaestu godinu zaredom obilježavamo Dane/Mjesec hrvatskoga jezika predstavljajući literarno, dramsko i novinarsko stvaralaštvo naših učenika – sudionika LiDraNa, ove smo godine njihove radove čuli u radijskoj emisiji preko razglasa škole: Moj hrvatski je lijep. Ronim u njega kao u more. Istražujem ga. Volim čitati glasno i slušati zvuk hrvatskih riječi kako padaju kao zlatna kiša. Izranjam i iznosim na površinu neku davnu zaboravljenu riječ. Obradujem joj se. U mislima hodam oko nje, divim joj se kao dragocjenosti. Kako ću je upotrijebiti? Sunčana Škrinjarić, Moj hrvatski Hrvatskim se jezikom kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi i njemu u čast svake se godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ovom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom poviješću. Manifestacija je utemeljena odlukom Hrvatskoga sabora 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljene 1967. godine u časopisu Telegram. U našoj se školi, sad već tradicionalno, Dani hrvatskoga jezika obilježavaju predstavljanjem sudionika na smotri LiDraNo. Na ovogodišnjem su LiDraNu sudjelovali sljedeći učenici: u literarnom stvaralaštvu Magdalena Rak i Ana Gašparac u dramskom stvaralaštvu Mateo Brozičević i Rebeka Ćaćić kazujući monolog u novinarskom stvaralaštvu Kiara Lovrek.Na županijsku je smotru predložen literarni rad Magdalene Rak kao i Mateo Brozičević s monologom koji ćete sada poslušati. Čestitamo svim našim Lidranovcima, zahvaljujemo svim sudionicima školskog Natjecanja iz hrvatskoga jezika; Magdaleni i Mateu želimo puno uspjeha na županijskoj razini LiDraNa kao i Lovri Principu koji je pozvan na županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika. Sretno! Dom Što je to dom? Sigurno prvo pomislite na građevinu s četiri zida. Ali otkrit ću vam tajnu. Dom nije ni blizu toga. Ta vrsta doma je ona na koju ste naučeni zvati domom od malena. Lijepo je doma, naravno. Topao krevet, lijep miris ručka, udoban kauč, pokoja stara igračka u kutu... A imam jedno pitanje: Što osjećate u tom domu? Možda sreću i toplinu, a možda neku nesigurnost i strah? Što god to bilo, ta nestalnost nije pravi dom. Pravi dom je u rukama osobe koju volite više od ikoga i ičega. Tu se nikada nećete osjećati tužno i loše. Imat ćete sve. To će biti vaša sigurna luka u kojoj ćete htjeti provesti svaku sekundu svoga života. Dom nije neka građevina, dom je osoba. Imala sam i ja svoj dom. Meni jedini i najdraži. Meni poseban i nezamjenjiv. Ali moram vas upozoriti: dom nekada ode. Kad se najmanje nadate. Ode bez pozdrava i upozorenja. Kao magla u podne. Kao sunce predvečer. Nestane i nema ga. Onda imate samo sebe. Nema one topline te se vrati tuga i bol. Tako nestanete i vi. Polako i neprimjetno. Ni sami nećete shvatiti. A kada shvatite, bit će prekasno. I samo vas pravi dom može vratiti natrag ako ga pronađete, svoj pravi dom. Bilo kakvi lažni i utješni domovi su prolazni. A to vam je, dragi moji, moć pravog doma. Ana Gašparac, 7. a voditeljica: Ksenija Lažeta
Moj online život Online život. Tipkanje, dopisivanje, lajkanje… Sve u jednom potezu prsta. Tako lako! Na internetu možemo biti potpuno druga osoba, iako to uopće ne bismo trebali biti. Mislim da je online život sastavni dio našeg dana. Odrasli otvaraju i šalju poruke, e-poštu, mnogi svoj posao rade od kuće, a mi, tinejdžeri, provodimo previše vremena na mobitelima. Ne možemo si pomoći. Kad se probudim ujutro, pogodili ste, uključim mobitel, pogledam što ima novo. Otvorim snepove, odgovorim. Pročitam poruke, odgovorim. Nešto napišem, čekam odgovor. Kažem sama sebi da neću dugo, no to se, nažalost, nikad ne ostvari. Tako ležim u krevetu pola sata i živim svoj online život. Čudim se da, unatoč tomu, sve stignem! Koliko god se vrijeme na mobitelu čini uzalud potrošeno, ima to i svojih dobrih strana. Prvo što mi pada na pamet su prezentacije i istraživački zadatci koji su dio školskih obaveza. Pa što bih ja bez interneta?! To mi je glavni izvor informacija! Ili jednostavno, kad me nešto zanima, odmah ću upisati pitanje u Google tražilicu, a odgovori će se samo pojaviti. No, ono što mi se nikako ne sviđa kod online života je njegova „mračna strana“. Mislim da se ona najviše očituje na društvenim mrežama. Nitko ti se neće usuditi reći što ružno u lice, s druge strane, porukama i na društvenim mrežama, sve će napisati. To može jako povrijediti. Tu dolazimo do dijela gdje se ljudi pretvore u sasvim nekog drugog. Nikad nisam nekog ogovarala ili se pretvarala da sam netko drugi u svom online životu, no mnogo sam se puta našla jako povrijeđena. Ne razumijem kako mnogi ne shvaćaju da nismo neki virtualni likovi, već mladi ljudi od kojih se mnogi još traže i tek stječu samopouzdanje, stoga nam nije lako nositi se s uvredama onih koji su ih imali hrabrosti uputiti jedino skrivajući se iza ekrana. Zbog svega toga, svoje vrijeme na mobitelu i življenje u virtualnom svijetu nastojim provesti istražujući i zabavljajući se, slušajući glazbu, dopisujući se s prijateljima ili igrajući igre. U stvarnom životu ionako ima previše teških i tmurnih dana, zato virtualni učinimo vedrim i veselijim – i sebi i drugima! Kiara Lovrek, 6. d voditeljica: Ema Berger |
| Osnovna škola Jurja Habdelića Velika Gorica |