Poznate osobe iz Vukovara su: Lavoslav Ružička – kemičar i nobelovac, te mnogi pisci: Nikola Andrić, Pavao Pavličić, Ivana Šimić Bodružić i, naravno, Siniša Glavašević – ratni izvjestitelj, književnik i stradalnik Vukovara.

           Lavoslav Ružička                Nikola Andrić                   Pavao Pavičić

                            Ivana Simić Bodružić               Siniša Glavašević

Vukovar je prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte Vukovarsko-srijemske županije kao i najveća riječna luka na Dunavu. Također je kroz svoju dugu povijest poznat po svojoj etničkoj i vjerskoj raznolikosti i suživotu.

Nakon što su u ljeto 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale Baranju, započele su vojni napad na Osijek, Vinkovce i  Vukovar. Grad Vukovar je danonoćno izlagan granatiranjima, u kojima su razrušene ili oštećene gotovo sve građevine, tako da se život stanovnika odvijao u podrumima. Nisu pošteđeni  ni vjerski, kulturni, povijesni spomenici, gospodarski i stambeni objekti, čak niti bolnica.

Grad se našao u potpunom okruženju više od 50 tisuća dobro naoružanih vojnika JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Nasuprot tome, snage hrvatskih branitelja s oružjem u samom gradu bile su neusporedivo slabije, bez značajnije podrške topništva i bez ratnog zrakoplovstva.  Procjenjuje se da je Vukovar branilo oko 2 tisuće pripadnika policije, Zbora narodne garde, HOS-a  i dragovoljaca iz drugih dijelova Hrvatske, BiH i dijaspore. Uz Hrvate, među vukovarskim braniteljima bili su i pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj: Srbi, Mađari, Rusini, Slovaci i drugi.

Bitka za Vukovar trajala je od 25. kolovoza do 18. studenog 1991. godine, kada je znatno nadmoćniji napadač okupirao središte grada, a zatim i Borovo Naselje. Dio branitelja uspio je u probojima u skupinama izaći iz grada prije njegova pada, a dio je zarobljen. S okupacijom grada uslijedila su masovna smaknuća civila i hrvatskih branitelja, te pljačka i progon stanovnika.

Zbog neočekivanog otpora znatno nadmoćnijem neprijatelju, te zbog strahovitog razaranja, Vukovar je postao simbolom hrvatskog otpora srpskoj agresiji u Domovinskom ratu, a njegovi stanovnici i branitelji, primjer požrtvovnosti i hrabrosti.

Iako su najeminentniji vojni analitičari predviđali da će obrana Vukovara izdržati najviše tri dana, s obzirom na brojne snage i naoružanje JNA,  Vukovar je izdržao čak tri mjeseca, točnije 87 dana.

Armija JNA i paravojne formacije zadržane su mnogo više nego su to očekivali, grad je gotovo sravnjen sa zemljom, a nisu poštivane međunarodne konvencije i počinjena su mnoga zvjerstva. Tako je to postala Pirova pobjeda JNA nad stanovnicima i braniteljima Vukovara.

Smatra se da je poginulo oko 550 branitelja i 1700 civila, no do danas se ne zna točan broj poginulih jer još mnoga tijela nisu pronađena.

Oko 8000 Vukovaraca odvedeno je u srpske logore, sudbina njih oko 800 se još ne zna. Vukovarci još traže voljene osobe.

Zato na Dan sjećanja na Vukovar, 18. studenoga svake godine palimo svijeće u znak zahvalnosti gradu–heroju i u znak pijeteta svim žrtvama.

Zapalite i vi svijeću u vašim srcima.