Tako je 22. veljače Hrvatski sabor proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom, a ujedno je to i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na portalu Glagoljica.hr okupila je digitaliziranu građu raznih knjižnica i baštinskih ustanova i tako učinila dostupnim bogato glagoljsko nasljeđe.

Institut za hrvatski jezik na jezičnom portalu na adresi jezik.hr, okupio je sve važne jezične izvore Instituta, uz brojne korisne informacije o hrvatskome jeziku kao Hrvatski u školi i Hrvatski na internetu, a kako je ovo i Godina Marka Marulića u spomen na 500. obljetnicu njegove smrti, Institut je objavio i stranicu marulic.hr na kojoj se nalazi tekst njegova epa Judita, u izvorniku i prilagođen današnjim čitateljima.

Već trinaestu godinu zaredom obilježavamo Dane/Mjesec hrvatskoga jezika predstavljajući literarno, dramsko i novinarsko stvaralaštvo naših učenika – sudionika LiDraNa, ove smo godine scenske nastupe vidjeli na priredbama pod nazivom Hrvatski ja volim u oba turnusa.

Na početku ovogodišnje priredbe povodom Dana hrvatskoga jezika zbor nas je pozdravio Hrvatskom pjesmom Augusta Šenoe koju je uglazbio Ivan Zajc.

Oni se u našoj domovini obilježavaju od 1991., a od 1997. godine Dane hrvatskog jezika slavimo svake godine od 11. do 17. ožujka kao spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koja je objavljena u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana ranije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika s  namjerom da hrvatski jezik zadrži svoje ime i ostane služben u Hrvatskoj. Deklaracija i njezini tvorci, kao i potpisnici, doživjeli su jaku političku osudu ondašnje vlasti. 

Tako je još jednom, nakon niza stoljeća, hrvatski jezik bio i ostao simbol cjelokupnoga hrvatskoga identiteta.

U povijesnom su razvitku našega jezika presudnu ulogu odigrala narječja, no ona su i danas naša posebnost u nematerijalnoj svjetskoj baštini.

Čakavskim narječjem započinje i hrvatska pismenost kao i pisana književnost, a zatim sve važniju ulogu preuzima i kajkavsko narječje.

Juraj Habdelić, po kojem je i naša škola dobila ime, smatra se ocem kajkavske književnosti, a napisao je i prvi kajkavski rječnik.

Za štokavsko narječje vezana je cjelokupna baština dubrovačke književnosti od 16. st. kao i mnoga stara djela iz 18. st.

I danas su živa sva tri hrvatska narječja. Njima se i govori i piše i pjeva. Pogledajte na panou radove nekih naših učenika kajkavaca o svom kraju i jeziku.

Takva živa narječja danas su iznimka i posebnost u Europi i zato su zaštićena kao dio svjetske nematerijalne baštine.

U današnje vrijeme hrvatski se jezik bori sa sve snažnijim uplivom engleskih riječi. One prodiru i kroz masovne medije, glazbu te društvene mreže.

Kažu da se jezik čuva znanjem, stoga ovom prigodom čestitamo i predstavnici naše škole Lauri Črnjak iz 8. d koja će našu školu predstavljati na županijskom Natjecanju iz hrvatskog jezika 20. ožujka.

Kao i svake godine dosad, ovo je prilika kad možemo vidjeti predstavnike naše škole na ovogodišnjem LiDraNu. Literarne radove možete pročitati na stranicama naše škole, a u scenskom izrazu predstavila nam se naša najmlađa sudionica Jasna Iman Pličanić iz 2. c s tekstom Maslačak Dubravke Ugrešić, a njezina je mentorica učiteljica Sandrica Pišković Gojak.

Slijedili su monolozi: Novogodišnje odluke prema priči Tamare Vrbanović kojeg je izveo Mateo Quien Brozičević iz 6. d razreda i Najbolja prijateljica prema romanu Pisma tebi Nike Kovač u izvedbi Kiare Lovrek iz 8. d, oba pod mentorstvom Eme Berger.

Na kraju priredbe pogledali smo skupni nastup Jurekove družbe s igrokazom Bakica Crvenkapica Sanje Lovrenčić. Mentorica je Ivana Babić.

Čuvajte naš hrvatski jezik!