2017-11-27 11:34:16
Oprostili smo se od naše drage kolegice i učiteljice Lidije PopovićU petak 24. studenog 2017. godine u 13 sati oprostili smo se od naše drage kolegice i učiteljice Lidije Popović. Komemoracija je održana u Područnoj školi u Piljenicama. Od preminule Lidije Popović oprostili su se ožalošćena obitelj, učenici i djelatnici Osnovne škole Josipa Kozarca te članovi udruga. Uz pjesmu Krist na žalu, prigodne riječi učenika Područne škole Piljenice, ravnateljice Škole te Melite Leničke, predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Lipovljanima i uz projekciju fotografija prisjetili smo se života i rada naše Lidije. Sahrana je održana u 15 sati na mjesnom groblju Piljenice. Na posljednji počinak ispratila ju je njena obitelj, učenici, kolege, suradnici, prijatelji i poznanici.
Lidija je rođena 12. lipnja 1965. god. u Novskoj gdje je provela svoje djetinjstvo i mladenačke dane. Ljubav prema školskom zvanju usadili su joj njezini roditelji koji su oboje bili učitelji. Pedagošku akademiju završila je u Petrinji. Prvo radno mjesto bilo joj je u Rajiću gdje je radila kao učiteljica glazbene kulture. Nakon sedam godina zaposlila se u Osnovnoj školi Josipa Kozarca Lipovljani, točnije u Područnoj školi Piljenice na radnom mjestu učiteljice razredne nastave. Bila je aktivna članica kulturnog i društvenog života naše škole i općine, pjevačke skupine „Nonet“ Novska, LIRA-e Lipovljani, Udruge žena „Mlinarice“, počasna članica DVD-a Piljenice i članica Matice hrvatske ogranak Lipovljani.
Lidija je bila učiteljica, prava učiteljica, puna znanja i poleta, odrješita, glasna i pravedna. Svojim učenicima bila je i više od toga. Učila ih je prvim slovima, brojkama, pjesmama. Neizmjerno se ponosila njihovim velikim, ali i malim uspjesima, dijelila s njima sreću, a suosjećala s njima i tješila ih u njihovoj tuzi. Učila ih je pravednosti, uvažavanju i pomaganju.
Voljela je svoj posao iznad svega, a voljela je i glazbu. Svakodnevno ju je unosila u svoj rad. Na svakoj priredbi u školi i selu, čuli su se zvuci njene harmonike. Tu ljubav prenijela je na brojne generacije svojih učenika. Svoju kreativnost i svestranost iskazivala je i u literarno- dramskom stvaralaštvu, a upravo zahvaljujući tome njezini učenici postizali su brojne uspjehe na smotrama i natjecanjima, a što je najvažnije izgrađivali su sebe, svoju upornost, osjećaj povezanosti i zajedništva.
Voljela je raditi suradnički. Uvijek je bila velika podrška kolegama, iskren i dobronamjeran kritičar i prijatelj. Ponosila se, veselila i isticala uspjehe svojih učenika, svojih kolega, svoje škole.
Lidija je bila osoba od velikog povjerenja, osoba koja je svaki posao odradila s velikom odgovornošću, temeljito i kvalitetno.
Voljela je ljude, pjesmu, druženje. Voljela je i uvijek hvalila svoje malo i posebno lijepo mjesto Piljenice u kojem je radila trudeći se i sama doprinijeti očuvanju tradicije i običaja ovog kraja.
Uvijek je bila snažna i borbena za druge, za svoje sinove, supruga, učenike i prijatelje, ali na žalost u ovoj teškoj bolesti nije imala dovoljno snage izboriti se za sebe.
Draga Lidija, otišla si prebrzo i prerano. Jako, jako ćeš nam nedostajati.
Ispraćamo te i opraštamo se od tebe stihovima pjesme Život je rijeka
Život je rijeka što brzo teče
I nikad ne znaš što sutra nosi.
Kad jednom priđeš oceanu smrti,
uzvodno ne možeš, bez obzira tko si.
Nekad si na vrhu, nekada na dnu,
A uzvodno dolje čeka te slap.
Onda se uskoro u ocean sliješ
Pa zatim ponovno postaneš kap.
Draga kolegice, draga prijateljice, nađi svoj mir i spokoj.
Neka ti je laka zemlja.
Učenici i zaposlenici Osnovne škole Josipa Kozarca, Lipovljani
|