Radionica je započeta pitanjem što je to materinski jezik. Učenici smatraju da je materinski starinski jezik, lički jezik, hrvatski jezik. Naš materinski jezik je hrvatski jezik, a nazivamo ga materinskim jer ga učimo od svojih roditelja. Na pitanje zašto je važan jezik učenici su odgovorili da je važan za učenje, za razgovor, za jesti. Jezik se stalno mijenja, a u svijetu postoji oko 6000 jezika. Učenici su upoznati da je hrvatski jezik bio u prošlosti pod utjecajem drugih naroda te mnoge riječi postale su dio našeg jezika. Takve riječi su špajza, šlapa, šarafciger, šnicla, griz, kifla, celer (iz njemačkog jezika), pidžama, jastuk džezva, sapun, čarape, dućan, tavan, papuče (iz turskog jezika), gulaš, lampa, soba, bunda, čizma, palačinka, roštilj stol (iz mađarskog jezika), mandarina, kapa, boca, banka, dolčevita (iz talijanskog jezika).

Knjižničarka je učenicima podijelila riječi iz pojedinih zavičajnih govora, a zadatak je bio razmisliti i reći što znače:

besede – bijesna, knjige, zadaće (riječi)

uspornik – spor, semafor, policajac, prometni policajac („ležeći policajac“)

bažulj – Roko je odmah pogodio - fažol (grah)

bonaca – restoran, vino, kafić (smiraj)

afinger – tv, torbica, soba, wc, mobitel (vješalica)

kuzin – kužim, kukac, kukuruz (pas)

Sljedeći zadatak bio je osmisliti hrvatske izraze za engleske riječi:

smartphone – telefon, mobitel, kućni telefon

dron – leteći disk, letjelica

Knjižničarka je objasnila kako su mnoge riječi preuzete iz engleskog jezika i nemaju izraz na hrvatskom jeziku. Stoga i sami možemo osmisliti hrvatsku riječ za neku englesku riječ i prijaviti Institutu hrvatskog jezika. Tako je nedavno za riječ backstage osmišljena riječ zapozorje te je autor riječi osvojio za nagradu 10 000 kn.

Učenici su na kraju upoznali rječnik stranih riječi i rječnik hrvatskog jezika koji im mogu pomoći u otkrivanju i učenju.