Prvačići su na na ploči tražili samoglasnike u nazivima država. Baš je bilo zanimljivo, i nisu se dali zbuniti. S lakoćom se pronašli sva tražena slova.

Učenici  drugog razreda su sa svojom učiteljicom sa engleskog jezika prevodili riječi na hrvatski jezik. Nije bilo nikakvih poteškoća u ovome zadatku.

Učiteljica trećeg i četvrtog razreda je svojim učenicima pripremila srca u kojima je pisalo „ volim te“ na raznim jezicima. S lakoćom su pronašli kojem jeziku pripada koje „ volim te“, i usput su im  se i obrazi zarumenjeli.

Petaši  su pogađali glavne gradove europskih država.

Šestaši  su na satu engleskog jezika  ispisivali koje riječi engleskog jezika potječu iz drugih jezika. Na satu  tzk   savladavši prepreke poligona  slagali su i rečenice prenoseći  jedan po jedan listić s jedne strane  na drugu. Kad je natjecanje u pitanju, zabave ne nedostaje.

Sedmaši su na satu engleskog jezika  ponovili države Europske unije te jezike kojim se u pojedinoj državi  govori. Kad su to napravili, na slijepu kartu Europe su lijepili kartice s nazivima te obojili iste.

Osmaši  su bili jako marljivi. Sudjelovali su čak u tri radionice. Iz matematike su izrađivali plakat na temu  „ Matematika u doba renesanse“. Ukratko, kakve veze sad ima to sa jezicima? Pa u 15.stoljeću na području Europe nije bilo jedinstvenog označavanja osnovnih računskih operacija. Skoro svaka država je imala svoje znakovlje. I to je trebalo uskladiti. Na satu engleskog jezika ponovili smo države Europe, narode koji tamo žive, i osmosmjerci  tražili imena država. Na satu hrvatskog  jezika djevojke su izradile plakat vezan za tuđice, internacionalizme i slične pojmove.

Eto, svašta smo radili i bilo je zanimljivo i poučno. 

 Greetings from Tounj! 

                                                                                                                 Valentina Stipetić