Škola je ustanova kojoj je temelj postojanja  poticati čitanje. Pa tako čitamo na nastavi hrvatskog jezika, stranog jezika, povijesti, geografije… pa mi u toj školi stalno nešto čitamo. Tu je još i knjižnica i knjižničar/ka koji/a  stalno spominje neke nove knjige, zabavno štivo, poučno štivo, lektiru…

A što je s obitelji? Domom? Koliko djece čita kod kuće knjige po slobodnom izboru? Koliko majki i očeva, braće i sestara čita? Djedova, baka, stričeva, tetki i tetaka?

Već šest godina nacionalni projekt „Čitamo mi, u obitelji svi“ upravo želi unutar obitelji osvijestiti potrebu za čitanjem, dobrobiti koje ono donosi i za obitelj kao zajednicu i za dijete kao mladu osobu čije se čitalačke navike tek formiraju.

Zbog toga smo se i ove godine uključili u projekt poticanja čitanja u obitelji. Dio smo velike obitelji od 135 škola diljem Republike Hrvatske u kojima će ove školske godine učenici trećih razreda svojim kućama nositi ruksak napunjen knjigama.  Brojka od 4329 učenika, među kojima su i učenici naše škole, impresivna je.

Naša je škola i ove godine financirala kupnju knjiga za projekt za što zahvaljujemo ravnateljici, gđi Nataši Lakoseljac. Nakon završetka projekta knjige će postati dio knjižnog fonda naše knjižnice tako da će i svi drugi učenici te knjige moći posuditi i pročitati.

Učiteljica trećeg razreda, Mirjana Laković u suradnji s knjižničarkom Ludmilom Pauletić – jednom od 249 knjižničara diljem Hrvatske uključenih u projekt - odabrala je sedam knjiga: Plavo staklo, Kako čitati strip Scotta McClouda, Budi dobar kao Jan, Zmajić Kokos i školski izlet u nepoznato, Interaktivni atlas svemira, Ovladavanje čitanjem, Dokeo: Kako stvari rade po jednu iz svake od sedam ponuđenih tematskih cjelina (carstvo dječjih priča; obiteljsko druženje uz stihove, stripove i humoristične tekstove; knjige za odrasle; slikovnica – obiteljska družionica; mali istraživači; odgoj djece i mladih; igrom do boljeg čitanja; etno baština). 

Projekt smo započeli 15.12.2017. kada je prva učenica trećeg razreda Lana Radovčić svojoj kući ponijela ruksak s knjigama. U ruksaku se osim knjiga nalazi i Bilježnica dojmova.

U Bilježnicu dojmova svaki će učenik napisati kraći sastavak u kojem će prenijeti svoje dojmove, osjećaje o obiteljskom čitanju. Možda se dogodio kakav zanimljiv događaj, nešto smiješno, nešto zabavno; a možda dijete voli pisati pjesme? I pjesme su dobrodošle. A roditelji mogu fotografirati jedan trenutak zajedništva te fotografiju zalijepiti u Bilježnicu dojmova na za to predviđeno mjesto.

Ovdje je nekoliko primjera dojmova iz Bilježnice koje su napisali naši učenici prošle godine kad su provodili projekt sa svojom učiteljicom Gracijelom Čehić:

1.mjesto iz bilježnice dojmova Projekta ČMUOS, 2016./17. – Lara Viktorija Korenić, 3.r.:

2.mjesto iz bilježnice dojmova Projekta ČMUOS, 2016./17. – Lea Terlević, 3.r.:

3.mjesto iz bilježnice dojmova Projekta ČMUOS, 2016./17. – Nikita Savčenko, 3.r.:

„U jednoj je torbi puno šarenih knjiga.

Torba je kod moje obitelji kući došla

 i onda se desilo štošta.

Svi smo sjedili u toplini našeg doma

bez TV – a i telefona.

Sretni dani su mi bili ovi

i ostvarili su se svi moji snovi.“

pjesma 1.mjesto - Lea Terlević, 3.r., šk.g. 2016./17.

„Mama me upitala: što si radostan tako?

Imam knjige, svidjet će ti se jako.

I za seku, i za mene, za tatu i za tebe.

Zato se veselim i svoju radost s tobom dijelim.“

pjesma 2. mjesto – Gabrijel Mačinković, 3.r., šk.g. 2016./17.

„U srijedu,

sve je bilo u redu.

Dobio sam knjige,

sve su bile zanimljive.

Sve smo ih zajedno čitali,

i nove stvari doznali.

Svi smo ih voljeli,

ali smo se razdvojili.

Voljeli bi smo ih još zadržati,

ali će ih još druge obitelji dobiti.“

pjesma 3. mjesto – Marko Ljubešić, 3.r., šk.g. 2016./17.

Ostale pjesme Projekta ČMUOS 2016./17.:

Roditelji i članovi obitelji upoznati su s ciljevima i načinom provedbe projekta na roditeljskom sastanku, tako da se nadamo da će sa svojom djecom kvalitetno, ovog puta čitajući, provesti slobodno vrijeme. Djeca najbolje uče oponašanjem, iako ona toga nisu svjesna, stoga iskoristimo to da bismo ih usmjerili prema knjizi. Koristi su višestruke: zajedničko provedeno vrijeme – neprocjenjivo, poboljšanje  kvalitete čitanja, stečena nova znanja, razvijanje mašte, poboljšanje komunikacijskih vještina i vokabulara…

Da bi se projekt mogao provesti, potrebna je i suradnja nakladnika koji su prepoznali kvalitetu projekta te njegov doseg. Ove godine sudjeluju: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Mentor, Mozaik knjiga, Naklada Semafora, Planet Zoe, Školska knjiga, Lusio naklada, Naklada Slap.

Hrvatska mreža školskih knjižničara udruga je čiji članovi volonteri provode i koordiniraju ovaj projekt na nacionalnoj razini.