Svake godine 27. siječnja obilježavamo godišnjicu oslobođenja nacističkoga logora Auschwitz. To je dan kada odajemo počast žrtvama nemilosrdnoga režima koji je nepovratno promijenio povijest svijeta i sliku čovječanstva. Holokaust je primjer genocida, a sama riječ genocid znači djelo počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Po mom mišljenju holokaust je jedno od najcrnjih razdoblja ljudske povijesti jer su ljudi proganjani, zatvarani i ubijani samo zbog toga što su bili drukčije vjere, rase ili nacije. Ni krivi, ni dužni izgubili su živote na grozan, neljudski način. To se nikada ne smije zaboraviti, to je jedna od najvećih tragedija ljudske povijesti koja je obilježila Drugi svjetski rat. Tužno je što tada gotovo nitko nije obraćao pažnju na holokaust. Zašto je neko dijete zaslužilo takvu smrt, takvu sudbinu? Iz primjera holokausta vidimo da ljudskoj okrutnosti nema granica. Žao mi je svih ljudi koji su kroz to morali proći i sretna sam da se ljudi danas prisjećaju i poduzimaju nešto po tom pitanju. U povijesti su se mnogi loši događaji, nažalost, ponavljali i svaki od njih se može dogoditi ponovno. Ovo je jedan od onih čije ponavljanje moramo svi zajedno spriječiti. Mi, kao nova generacija, bismo trebali biti oni koji neće dopustiti da se to ponovi. Iskreno smatram kako je svijet danas počeo biti bolje i ljepše mjesto te da su ljudi obrazovaniji i pametniji. Vjerujem da se takve stvari u budućnosti neće raditi, da je puno ljudi naučilo više poštivati druge i da su napokon shvatili da smo svi jednaki i da smo svi vrijedni sreće i pažnje. Nadam se da će u budućnosti biti sve više takvih ljudi.

Petra Štifanić

Holokaust – jedan jako tužni događaj koji se nije trebao dogoditi. Nitko nije trebao stradati na osnovu svoje vjere ili bilo čega drugoga. To je jedno jako mračno razdoblje povijesti koje se nikada više ne smije ponoviti. Zato je važno sjećanje na žrtve ovih zločina koje su potpuno nepravedno izgubile svoj život. Važno je znati da svijet ne bi bio lijepo mjesto kad bismo svi bili isti, stoga poštujmo različitosti i ne osuđujmo nikoga na osnovu njih.

Nikolina Laković

Vrijeme holokausta bilo je teško za cijelo čovječanstvo i takvo nešto se više nikada ne bi smjelo ponoviti. U današnje vrijeme i dalje ima diskriminacije zbog boje kože, vjere, načina odijevanja… Smatram da bi djecu od malih nogu trebalo učiti da su svi ljudi jednaki, jer ipak odgoj u obitelji utječe na ponašanje i stavove djece dok su malena, ali i kad odrastu. Ljudi bi trebali početi shvaćati da smo svi jednaki bez obzira na to koje boje kože smo i koje smo vjere. Svi smo načinjeni od krvi i mesa, svi želimo biti sretni, ispuniti svoje snove i živjeti svoj život. Svatko ima pravo na slobodan izbor i nikome to ne bi trebalo biti uskraćeno.

Izabela Radetić

Sama riječ holokaust je teška, a kamoli značenje te riječi. Sramno je što čovjek čovjeku može napraviti samo zato što nije kao on, bilo po vjeri, boji kože ili porijeklom. To ne znači da je on manje vrijedan. 27. siječnja se obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta, a tih je žrtava bilo puno i previše. Mislim da ako se toga prisjećamo, o tome čitamo i pričamo, može biti samo pozitivno jer tako će ljudi možda razumjeti koje je to bilo zlo i da se takvo zlo više ne radi. Previše je ljudskih života tada izgubljeno i to je vrlo žalosno.

Corado Starić