Obilježavanje su predvodili učenici svojim prezentacijama, umjetničkim radovima i haiku poezijom; sve posvećeno ovom veličanstvenom broju koji tisućljećima zaokuplja najveće znanstvenike svih vremena. Unatoč silnom trudu i znanju moramo priznati da broj nije do kraja istražen pa smo našim učenicima predložili da u budućnosti nastave istraživati.

U uvodnom dijelu učenica Maja Čogelja nam je pročitala otkud interes za brojem π .  Konstruirati kvadrat površine jednake površini kruga jedan je od najstarijih matematičkih problema, ipak mnogima je i danas neshvatljivo da jedan tako jednostavan zadatak zapravo nema rješenja.

Nakon toga nas je učenica Katja Vukšić uvela u geometrijsko razdoblje razvoja broja π te objasnila kako je oko 1900. godine prije Krista već bilo poznato da π iznosi oko 25/8, što je odstupanje malo više od 1% od današnjeg izračuna. Nevjerojatno, zar ne! Ipak dosta točniji i prvi pravi izračun dao nam je Arhimed sa Sirakuze dokazavši da je 223/71 < π < 22/7.

Učenik Antonio Vranjić govorio je o klasičnom razdoblju, koje je započelo nakon petsto godina zastoja u razvoju broja π.  U tom razdoblju djelovao je nizozemski matematičar Ludolph van Ceulen po kojemu je ova konstanta i dobila najpoznatije ime (  Ludolphov broj  iako rjeđe ju neki zovu i Arhimedova konstanta). Ludolph je veći dio  života posvetio izračunavanju što većeg  i preciznijeg broja decimala te ih je otkrio 35 koje su zapisane na njegovom nadgrobnom spomeniku.

U nastavku smo poslušali kako zvuče uglazbljene znamenke broja  te uvidjeli kako  je to ustvari vrlo skladno (iako izgleda da su bez ikakvog reda nanizane). Učenica Marijeta Dugopoljac  pročitala je haiku poeziju o broju Π.  

U digitalnom razdoblju π se razvijao dosta brže obzirom da su otkrivena digitalna računala u 20. stoljeću. Koristeći ENIAC, John von Neumann je izračunao 2037 znamenaka broja π godine 1949.. Do danas je je poznato 13 trilijuna decimala ovoga broja, no to nije kraj otkrivanja svih tajni ovog broja.

Lucija Prgin, u svojoj prezentaciji predstavila je gdje se sve  broj danas koristi i jednu zanimljivost: U decimalama broja π svaki čovjek može pronaći svoj datum rođenja, matični, registarki broj tablica kao i datum svoje smrti.

 Na kraju prezentacija učenice Marijeta Dugopoljac i Maja  pročitale su da je jedna od zanimljivijih metoda smišljanje rečenica u kojima duljina pojedine riječi odgovara pojedinoj znamenci broja π.

Time se bavio naš poznati matematičar Ruđer Bošković, koji je na taj način opjevao prvih 30 decimala ovog broja. Na samom kraju zaigrali smo Kahoot kviz, u kojem su bila pitanja vezana uz današnje predstavljanje broja π. Učenici su pokazali da su dosta činjenica usvojili, a prvih troje najuspješnijih dobili su prigodne darove.

   Ivana Mihek, učiteljica matematike