Cilj projekta jest osvijestiti učenicima o važnosti medijske pismenosti i osigurati im priliku za učenje o medijima. Nažalost, zbog situacije u kojoj se nalazimo uzrokovane korona virusom i ove godine projekt smo obilježili online, putem platforme Teams. Voditeljice projekta, Ivana Milišić i Marita Županović - učiteljice Hrvatskog jezika te Martina Kolovrat i Josipa Baljkas Klisović - učiteljice Informatike su osmislile nekoliko radionica i predavanja za sve navedene razrede a ovisno o dobi učenika, vodeći se dostupnim obrazovnim materijalima razvijenim u sklopu Dana medijske pismenosti.
Učiteljica Ivana je tako s učenicima petih razreda provela istraživanje o navikama u virtualnom svijetu, razgovarali su o sigurnosti, privatnosti, cyberbullying-u te kako postati "medijski mudra osoba". Sve zajedno su povezali s osobnim iskustvom. Na temelju sadržaja iz Hrvatskoj jezika, s učiteljicom Martinom su u digitalnim alatima izrađivali avatare koji im mogu poslužiti za postavljanje osobne fotografije na internetu, odnosno na raznim korisničkim računima štiteći tako svoju privatnost na internetu.
S učenicima šestih razreda, učiteljica Marita je održala predavanje na temu Crtani filmovi nekad i danas - koliko razvoj tehnologije utječe na kompleksnost zabavnih sadržaja, a samim time i na percepciju mladog gledatelja. S učiteljicom Josipom su kroz pristup kritičkog razmišljanja prema medijima i pitanjima za analizu takvih sadržaja osvijestili važnost medijske mudrosti. Za zadatak su izrađivali križaljke kako bi se potakli na razmišljanje i pamćenje različitih pojmova koje su obradili kroz projekt.
Učenici sedmih razreda su s učiteljicom Maritom proučavali influencere i vodili osobni dnevnik influencera u kojem su iznosili teškoće života pod povećalom i pritiskom javnosti koja očekuje da je sve savršeno kao u objavama na društvenim mrežama. Na temelju dobivenih informacija i kroz razgovor s učiteljicom Martinom u digitalom alatu su izrađivali FakeBook.
Učiteljica Ivana je učenicima osmih razreda osvijestila kako kritički promišljati medijske sadržaje, točnije kako prepoznati lažnu vijest. Dobili su dva zadatka/aktivnosti u kojoj su samostalnim radom i istraživanjem došli do zaključka jesu li vijest, internetska stranica i videozapis lažni. Nakon toga su rabeći online alate sami kreirali lažnu vijest. S učiteljicom Josipom su razgovarali o problemskim pitanjima dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama te kako prepoznati lažne vijesti i zadržati kritički odmak od njih. S ciljem osvještavanja i prepoznavanja situacija u kojima najčešće posežu za korištenjem društvenih mreža kao i potreba koje time zadovoljavaju, ispunjavali su anonimni upitnik Lista mojih motiva za korištenje društvenih mreža. Na kraju su pogledali zajedničke odgovore/motive i nakon razgovora promislili postoje li još neki drugi načini, osim korištenja društvenih mreža s pomoću kojih bi mogli zadovoljiti svoje potrebe. Za zadatak su izradili plakate o prednostima i nedostatcima društvenih mreža.
Svjesni važnosti razvoja vještina i učenja medijske pismenosti, sigurni smo da ćemo kao škola provoditi projekte Medijske pismenosti i sljedećih godina, ne samo kroz tjedan u travnju, već i kroz razne druge aktivnosti i predmete.

Josipa Baljkas Klisović, učiteljica Informatike

5. razred 

6. razred 

7. razred

8. razred