2015-03-06 09:06:26

Burn out sindrom - sindrom izgaranja na radnom mjestu

Predavanje o aktualnoj temi  "Sindrom izgaranja na radnom mjestu" za sve djelatnike naše škole održala je 5. ožujka 2015. Maja Jakšić, prof. mr. spec. pastorala kriznih situacija, iz Splita.

U  uvodnom dijelu predavačica je pojasnila  kako se ovaj sindrom očituje kao nesuglasje između zahtjeva radnog mjesta i osobnih mogućnosti. Iako u sindromu izgaranja postoje individualne razlike, simptomi se mogu podijeliti u tri osnovne skupine koje je objasnila slušateljima:

1. Tjelesna iscrpljenost: osjećaj tjelesne nemoći i opće slabosti, učestalo pobolijevanje od različitih bolesti koje uzrokuje izostajanje s posla, kao i različiti tjelesni simptomi kao što su glavobolja, bolovi u leđima, otežano disanje;

2. Emocionalna iscrpljenost: osjećaj gubitka osobne vrijednosti, beznađa, bespomoćnosti i pesimizma, razdražljivost, poteškoće u komunikaciji, agresivnost, niska tolerancija na frustracije, nesnošljivost, negativizam;

3. Mentalna iscrpljenost: problemi s usmjeravanjem pažnje, koncentracijom i pamćenjem, poremećaji sna i apetita, razvijanje bolesti ovisnosti.

Naglasila je kako se ovaj sindrom javlja u zanimanjima koja podrazumijevaju rad s ljudima. Prema istraživanjima provedenim na ovu temu,  na prvom mjestu  opasnosti obolijevanja od ovog sindroma su zanimanja medicinskog usmjerenja (liječnici, medicinske sestre i njegovatelji), a odmah zatim slijede učitelji i profesori. Tko god radi s ljudima ima i simptome posredne traumatizacije. Unatoč sličnim simptomima treba razlikovati sindrom izgaranja od vikarijske traume, kao i stres od  izgaranja te depresiju od izgaranja. Izvor ovog sidroma mogu biti unutrašnji i vanjski. Slušatelji su upoznati s fazama izgaranja kao i oblicima samopomoći (redefinirati nerealna očekivanja, paziti nad čime u životu imamao a nad čime nemamo kontrolu, voditi brigu o sebi, dopustiti drugima da nam pomognu, znati reći "NE", pozitivan stav, zahvalnost) te profesionalne pomoći. Postoje četiri osnovna tipa profesionalne pomoći koja se može pružiti pomagačima u vršenju njihove zahtjevne i složene djelatnosti. To su supervizija, konzultacije, sažeto psihološko integriranje traumatizirajućeg doživljaja i psihološko savjetovanje. Zaključila je kako stres, izgaranje i sekundarna traumatizacija predstavljaju i duhovni izazov. Postavlja se pitanje kako osoba može patnji u kojoj se nalazi dati nov smisao, jer kada pronađe smisao, osoba pronalazi i snagu da nadiđe stresne situacije i izgaranje. Unutar braka i obitelji potrebno je postaviti prioritete i tek kad stavimo Boga i duhovni sadržaj na prvo mjesto, sve ostalo se slaže na svoja mjesta.  Nakon predavanja bila je mogućnost razgovora s predavačicom i mogućnost postavljanja pitanja i komentiranja.

 

                                                                                                                      s. Mandica S.


Katolička osnovna škola Šibenik