| 2012-09-14 10:24:47 Stres kod mladih Odrasli ti možda često kažu da je mladenaštvo najljepše i najbezbrižnije životno doba. Kad to čuješ vjerojatno ti se kosa diže na glavi i osjećaš kako oni ništa ne shvaćaju! Pogotovo koliko se često sam osjećaš pod stresom i pritiskom. Mladenaštvo, iako, ima u sebi mnoge čari, ipak nosi i mnoge teškoće i izazove s kojima se moramo suočiti. Mnoge promjene u tebi i oko tebe traže da se prilagodiš i snađeš u njima, što je čest izvor stresa. Doživljaj stresa nastaje kad osjećamo kako zahtjevi s kojima smo suočeni prelaze naše kapacitete suočavanja. Tada tijelo reagira pokrećući dodatne snage i resurse ne bi li se uspjeli nositi sa tim situacijama. Kad to stanje stresa traje dugo ili se često pokreće, naš se organizma zbog tog iscrpi i osjećamo nezadovoljstvo, umor i ostale simptome stresa i preopterećenosti. Hoćemo li ili ne situaciju doživjeti kao stresnu značajno ovisi o dvije procjene - „Koliko me ova situacija ugrožava?“ i „Mogu li se ja s ovim nositi?“ Uz to, jako je važno i što zbilja radimo u stresnim situacijama (o tome uvelike ovisi kako se osjećamo, ali i kako će se konkretna problemska situacija dalje razvijati). Kako se nositi sa stresom?
Da bismo se mogli dobro nositi sa stresom prvo trebamo prepoznati da smo pod opterećenjem. Možda si stalno nemiran, otresaš se na druge ili si plačljiv i promjenjiva raspoloženja. Sve bi najradije prespavao, boli te trbuh, navečer ti je teško zaspati (vrte ti se po glavi razni problemi). Sanjariš, bezvoljan si, buljiš u serije i „jednostavno se ne možeš pokrenuti“. Ne stigneš niti jesti, trčiš s jedne na drugu obvezu. Bježiš od problema satima lutajući Internetom ili se dopisujući na facebooku i misliš “već će se to sve nekako riješiti”.
Tajne dobrog nošenja sa stresom Ojačati sebe da imamo više snage nositi se sa stresnim situacijama Uravnoteži se, spavaj i jedi dovoljno i zdravo. Redovito vježbaj ili se baviti nekim hobijem. Uzmi trenutke predaha i osvježenja. Boravak na svježem zraku ili sjedenje na suncu nas opušta i rasterećuje. Obnovi se i osvježi kroz ugodne aktivnosti u kojima uživaš, smiješ se, osjećaš se opušten i „ono što jesi“ . Postigni potreban odmak od problema.
Korisno je i "ispucati se" kroz sport, brzu šetnju, ples, nešto što voliš raditi i kroz što možeš izbaciti nakupljeni višak energije (samo nemoj da to budu aktivnosti koje će te dovesti u nove probleme). Istrči se, ispleši, rolaj, napiši pjesmu, požali se u svoj dnevnik ili odigraj partiju ping-ponga. Svatko ima svoj način ispuhivanja i važno je da ga nađe. Umiri se, ako si prenemiran i misli ti vrludaju „100 na sat“. Pokušaj se umiriti aktivnostima i sabrati prije nego nešto poduzmeš. Često u tome pomaži rutinske, monotone aktivnosti. Netko slaže puzzle, igra igrice na kompu, gleda romantične sapunice, ili rješava sudoku. Možda pišeš pjesme, čitaš ili već nešto, što god ti pomaže. Kad se napetost i neugodni osjećaji rasterete, mirniji možemo jasnije vidjeti problem i domisliti moguća rješenja.
Ako imaš nekoliko izvanškolskih aktivnosti s kojih trčiš s jedne na drugu, možda bi trebao razmisliti što ti je od toga važnije pa od nekih manje bitnih stvari i odustati i smanjiti tempo. Možda se bojiš da ćeš razočarati sebe ili druge (roditelje, prijatelje) ako nisi u svemu najbolji/a ili ako nisi genijalac koji rastura na 100 strana. No, odrastanje znači i odabirati te znati dobro brinuti za sebe. Osluškivati svoje potrebe i želje, ali i signale kad se previše forsiramo i znati tu stati i zaštiti se od „izgaranja“ pod stresom.
Niti u čemu nije dobro pretjerivati. Zapitaj se kako ti i gdje odlazi vrijeme. Možda previše sanjariš i gledaš TV ili lutaš internetom i faceobookom. Stani s tim. Ograniči sebi vrijeme koje ćeš tako provoditi. Planiraj svoj dan, nađi vrijeme za obaveze, za sebe, druženje (možda nećeš sve stići u jednom danu, no bar u tjednu mora biti sve to usklađeno).
Na taj način ćeš najbolje spriječi da se ti zadaci i poslovi nakupe i time stvore stres i napetost. Ako si sklon odgađanju (jer sad ti se „ne da“, „nisi inspiriran za učenje“, „preteško je“ i slično), reci sebi: „Ok, sad ću napraviti bar jedan dio, što god sad napravim, ostat će mi manje za poslije“.
Jasnije sagledaj teškoće Da bi se uspješnije nosio s problemima i vlastitim nezadovoljstvima prvo ih treba jasno vidjeti. To znači niti ih umanjivati, ali ih niti prenapuhati. Nabroji što je to što te zapravo muči? Napiši to na papir. Dok nam problemi vrludaju glavom može nam se činiti kako su ti beskrajni i ogromni. Kad ih stavimo na papir jasnije ih i realnije vidimo, a tada i uspješnije s njima nosimo. Razmisli što bi ti moglo pomoći da riješiš te probleme? Što je sad najvažnije? Što te najviše muči? Koji su koraci kako bi mogao riješiti te probleme? Koje ti informacije i nove vještine mogu pomoći? Kako si do sad to rješavao? Kako se drugi nose sa sličnim teškoćama? Možda se iznenadiš kad otkriješ da zapravo problem i nije toliko strašan i počneš ga gledati na drugi način.
Promjena perspektive Zapitaj se što je najgore ovdje? Čega se najviše bojim? Pokušaj razmisliti kako bi situaciju gledao nakon mjesec, ili godinu dana? Hoće li izgledati tako strašna, katastrofalna? Što možeš naučiti iz ove situacije Ako si previše uzrujan ili preiscrpljen da bi taj čas mogao jasno i (koliko toliko) realno vidjeti situaciju, malo se odmakni od nje. Prošeći. Stavi glazbu koju voliš, popričaj na telefon, igraj se s ljubimcem, crtaj.
Ohrabri sebe Sjeti se iskustava iz prošlosti kad si uspješno riješio neke probleme. Koje su tvoje snage koje ti u tome mogu pomoći. Optimizam? Brzo učenje? Tjelesna izdržljivost? Mirnoća u stresnim situacijama? Sposobnost analiziranja i promišljanja? Maštovitost i kreativnost u osmišljavanju načina rješavanja? Sposobnost učenja iz iskustava? Spremnost da saslušaš savjet i čuješ tuđa iskustva i iz tog dobiješ ideju što i kako dalje?
Potraži podršku Razgovor s prijateljem, zagrljaj, baka, teta ili rodbina koji imaju razumijevanja. Možda razrednica, nastavnica s kojom imaš ok odnos ili trener. Ispričaj svoj problem osobi od povjerenja. Ponekad već i to što nas netko s razumijevanjem i strpljenjem sasluša pomaže da izventiliramo dio napetosti i osjetimo se bolje. Jako je važno imati podršku u trenucima kad nam je teško. No, moramo znati i zatražiti podršku te prepoznati u ljudima oko sebe tko bi nam mogao pružiti razumijevanje, savjet ili jednostavno biti rame za plakanje. Ako ti se čini da nema takve osobe u tvojoj obitelji ili među prijateljima, potraži podršku stručnjaka. Nemoj odustajati i jasno i ozbiljno stavi do znanja kako ti je teško.
Uči iz iskustva To može pomoći da se spriječi nastanak novih problema. Budi iskren prema sebi, možda si sklon dovesti se u stisku vremena jer odgađaš učenje i obveze? Ili puno lutaš i teško ti je odvojiti bitno od nebitnog i posložiti prioritete? Možda jednostavno brzo odustaješ pa čim naiđe prepreke kažeš sebi: „o tome ću misliti sutra“, pa se problemi gomilaju. Odluči poduzeti korake da spriječiš takve stvari u budućnosti.
Zvuči čudno, no ovo je jako dobar način da realnije sagledaš svoje probleme. Kad se fokusiramo na svoje probleme može nam se učiniti kako je loša frizura ili zabrana izlaska „smak svijeta“. No kad vidimo koje sve probleme život donese ljudima možda realnije procijenimo svoje. Osim toga pomoći drugoj potrebnoj osobi pomaže da se osjetimo da imamo što dati i da osjetimo svoju snagu.
Rješavaj probleme Nisi bespomoćan. Ako i misliš da te „profesor ima na piku“, to nije isprika i razlog da ništa ne učiš. Radije razmisli kako bi postigao da ostaviš bolji dojam. Pitaj profesora što ti nedostaje za pozitivnu ocjenu ili zamoli za pomoć kolegu iz razreda kojem ide bolje. Vidi što možeš napraviti i poduzimaj konkretne korake, sanjariti i maštati može biti korisno, no važno je i poduzeti stvarne korake.
Ako vidiš da se osjećaš iscrpljen nositi s teškoćama, obrati se za pomoć. Dobro brinuti za sebe znači i potražiti pomoć u trenucima kad nam je ona potrebna.
preuzeto s http://www.tesa.hr/cms_view.asp?articleID=59 |
| Osnovna škola Kralja Tomislava Našice |