Povodom obilježavanja „ Svjetskog dana zdravlja“ učenici su pod satom razrednog odjela i pod tjelesnim odgojem imali gosta fizioterapeuta Mislava Mašića koji je djeci mjerio tlak i otkucaje srca u mirovanju, pokazao im vježbe za kralježnicu uz švedske ljestve, na strunjači jer djeca puno vremena provedu sjedeći u školi, kod kuće igrajući igrice, gledajući TV i zbog toga imaju loše držanje tijela.

Dora Hanižjar i Josipa Smrček  su pod satom tjelesnog odgoja mjerili tlak i otkucaje srca u mirovanju, nakon trčanja na 20 m i  trčanja na 700 m.

Učenica Josipa Smrček je pročitala tekst učenicima o SVJETSKOM  DANU ZDRAVLJA koji se obilježava 7. travnja, a ove godine posvećen je povišenom krvnom tlaku.

„ 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja. Ove godine posvećen je borbi protiv povišenog krvnog tlaka ili hipertenzije,ili se još zove tihi ubojica suvremenog čovjeka, od koje u svijetu boluje svaka treća osoba, odnosno milijarda ljudi starijih od 20 godina.

U razvijenim zemljama svijeta od hipertenzije boluje 37 posto muškaraca i 37 posto žena, no u Hrvatskoj su istraživanja pokazala da hipertenziju ima 45 posto muškaraca i 43 posto žena.

Visoki krvni tlak povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja bubrega. Ako se ne liječi, može uzrokovati sljepoću, srčane tegobe i u konačnici, zatajenje srca.

U 95 posto slučajeva uzrok arterijske hipertenzije nije poznat, no na pojavu visokog krvnog tlaka utječu debljina, visoki unos soli, alkohola te nedovoljno kretanje.

Ove godine posebna pozornost posvećena je utjecaju povećanog unosa kuhinjske soli u organizam. Istraživanja su pokazala da svaki čovjek u Hrvatskoj prosječno dnevno unese 11,6 grama kuhinjske soli, dok udio soli u prehrani školske djece iznosi oko 9 grama dnevno. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporučen je unos 5 grama pa je cilj pokrenute nacionalne kampanje smanjiti unos soli na 5 do 6 grama dnevno u idućih 10 do 15 godina.

Za uspjeh kampanje presudna je suradnja i partnerstvo s prehrambenom industrijom, budući da se velike količine soli u organizam unose gotovom ili polugotovom hranom. Posebno je značajna suradnja s pekarskom industrijom, s obzirom da 1 kg kruha sadrži najmanje 13 grama kuhinjske soli, a udio soli u nekim pecivima je čak 4,7 posto.

Kampanja za smanjenje unosa kuhinjske soli bez ikakve je dvojbe najjeftinija i najučinkovitija mjera primarne prevencije i svatko tko je na bilo koji način uključen u skrb o zdravlju, pozvan je da se uključi i podrži ovaj program.

Hrvatska inicijativa za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli CRASH (Croatian Action on Salt and Health) čiji slogan je „Manje soli - više zdravlja" kao i Nacionalni program smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli započeti su 2006. godine.“ 

Kako preduhitriti visoki pritisak

"Promjena stila života podrazumijeva usvajanje zdravih navika, higijensko-dijetetskog režima ishrane, redukcija tjelesne težine, unosa soli i viška kalorija, umjerenu fizičku aktivnost, te potpunu apstinenciju od alkohola i pušenja. Primijećeno je da redukcijom samo jednog od ovih rizičnih-faktora dolazi do sniženja čak za 5 mm živinog stupnjeva".

"Nikada nije kasno za usvajanje zdravih životnih navika. Trebamo se okrenuti zdravom načinu života. Hipertenzija je opće društveni problem gdje se svi moramo uključiti. Cijeloj zajednici bi prevencija trebala biti primarna".