Ujutro rano krenuli smo u 6.00 sati autobusom ispred škole, bilo je 67 učenika i četiri učitelja: Dubravka Zubak, 5.a, Brankica Pavić, 5.b, Tanja Majdandžić, 5.c i  Đurđica Mašić, 5.d i asistentica Patricija Zavada. Na početku putovanja upoznali smo našu turističku pratiteljicu Andreu, ona nam je rekla koja ćemo sva mjesta vidjeti: Varaždin, Trakošćan, Krapinu-Muzej krapinskog neandertalca''KRANEAMUS'', govorila nam je o povijesti gradova kroz koje smo prolazili. Tijekom putovanja upoznali smo i našeg vozača Željka, u čijoj smo vožnji uživali.

Emanuela Tudja, učenica 5.d razreda bila je mali turistički vodič, pripremila je tekstove  o povijesti i znamenitostima gradova koje ćemo posjetiti i u autobusu pročitala i upoznala učenike o Varaždinu, Trakošćanu, gradu Krapini i Muzeju ''Kraneamus''.

Kada smo stigli u Varaždinu, obišli smo Varaždinsko groblje, Stari varaždinski grad, glavni trg, Isusovačku crkvu, srednjovjekovnu tvrđavu, baroknu palaču ...  Također smo posjetili kovačnicu i vidjeli spomenik Grgura Ninskog.

Nakon Varaždina, obišli dvorac Trakošćan čiji je vlasnik bila obitelj Drašković. U dvorcu smo razgledali različite salone, knjižnicu, spavaonice, zbirke oružja, blagovaonicu i kuhinju.

Ručali smo u restoranu ''Coning'' koji se nalazi u samom podnožju dvorca.

Poslije ručka, otišli smo u Krapinu u Muzej krapinskih neandertalaca ''Kraneamus'' koji nas je oduševio sa svojim interaktivnim sadržajem, pokazujući nam da posjet muzeju može biti itekako zabavan. Novi Muzej krapinskih neandertalaca smješten je nedaleko od svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca ''Hušnjakovo'' s kojim čini jednostavnu cjelinu za obilazak.

Ovo su dojmovi učenika 5.d razreda:

Ana Flegar: U dvorcu Trakošćanu mi je bilo dosadno, a najbolje mi je bilo u Krapini u muzeju.

Dora Hanižjar: Najviše mi se svidjelo u Krapini u muzeju, a u muzeju mi se najviše svidjela DNK analiza.

Ivana Keglević: Bilo je jako zanimljivo i dosta sam toga naučila. Najbolje mi je bilo u muzeju Krapini.

Katarina Kruljac: Bilo je odlično, a najviše mi se svidio muzej u Krapini.

Matej Mandić: Bilo je lijepo. Najviše mi se svidio muzej u Krapini.

Ivan Mihaljević: Najviše mi se svidjelo u Krapini muzej.

Ana Moguš: Dobro sam se provela, najbolje mi je bilo u Krapini.

Melissa Pohlmann: Drago mi je što sam puno naučila o drugim gradovima i bilo mi je odlično.

Oliver Posavec: Bilo je super, najviše mi se svidjelo u dvorcu Trakošćanu.

Josipa Smrček: Bilo je pre, pre, pre, prezanimljivo.

Mia Stojaković: Bilo je dobro, moglo se puno naučiti, a da mogu išla bih ponovo.

Roberta Zahirović: Sve je bilo dosadno osim muzeja u Krapini.

Emanuela Tudja: Odlično sam se provela, bilo je zanimljivo i zabavno. Sve mi se jako svidjelo.

Na ekskurziji učenici petih razreda i učitelji  sakupljali  su  plastične boce koje ćemo prodati i dati novce ljudima u potrebi. Sakupljali smo rabljene plastične čepove koje ćemo dati učiteljici informatike Mariji Ivanković,  koja je inicijator humanitarne akcije u našoj školi s projektom „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“ , koju je započela  u cijeloj  Hrvatskoj III. osnovna škola Čakovec iz Čakovca za UOLL - Udruga oboljelih od leukemije i limfoma, Strossmayerova 9, HR-40000 Čakovec. Na taj način ćemo pomoći bolesnim ljudima pri kupnji skupih lijekova.

Molimo učenike, učitelje, roditelje i građane Našica da se priključe ovoj humanitarnoj akciji!!!

 Kako bi  saznali ešto  više o povijesti i znamenitostima grada Varaždina, dvorca Trakošćana, grada Krapine i Muzeja krapinskog neandertalca '' Kraneamusa'' Emanuela Tudja, učenica 5.d razreda nam je priredila tekst o tim gradovima. 

VARAŽDIN, TRAKOŠĆAN I KRAPINA-MUZEJ

„ KRANEAMUSA“

VARAŽDIN je , uz Zagreb, najznačajnije kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske.

Najveća znamenitost Varaždina je tvrđava zvana Stari grad. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništva grofova Celjski koji je pregrađuju u gotičkom stilu.

Crkveno graditeljstvo bilo je prisutno u srednjovjekovnom Varaždinu, no danas uglavnom nije sačuvano. Iz doba romanike potječu kameni ulomci pronađeni u današnjoj župnoj crkvi sv. Niloke. Velik graditeljski zamah, Varaždin doživljava u doba baroka, dolaskom crkvenih redova u grad. Najprije se podiže isusovačka crkva kao tipična ranobarokna dvoranska crkva s unutrašnjim kapelama koje su međusobno razdvojene zidovima.

U povijesnoj jezgri Varaždina nalazi se niz plemićkih palača iz baroknog doba. Palače se grade od druge polovice 17. stoljeća sve do početka 19. stoljeća, a podižu ih hrvatske ili udomaćene plemićke obitelji stranog podrijetla. Na glavnom gradskom trgu smještena je palača grofova Drašković, čije je postojanje na tom mjestu zabilježeno još u 16. stoljeću. Do nje se nekoć pružala palača Czindery a s druge strane trga biskupska palača no obje su srušene krajem 19. stoljeća. Na Franjevačkom trgu nalazi se poznata palača Patačić. U palači su do danas u nekoliko prostorija sačuvane zidne slike. Zidne slike sačuvane su i u susjednoj u palači Varaždinske županije koja je bila jedna od najvećih baroknih palača ikad sagrađenih u Hrvatskoj. Ali ima još i drugih palača u Varaždinu.

Od starijih građevina u Varaždinu, postoje ostaci nekadašnjih gradskih zidina - dvije kule, Lisakova kula u Gajevoj ulici i Lančana kuća na Stančićevu trgu. Tu je i renesansna kuća Ritz s arkadama u prizemlju, smještena na uglu Franjevačkog i Trga kralja Tomislava Zakmardijevo sjemenište kraja 17. stoljeća u Habdelićevoj ulici.

Vrlo lijepi spoj skulpture i hortikulture nudi ambijent gradskog groblja, nastalog prema projektu Hermanna Hallera u 19. stoljeću, a koje se smatra jednim od najljepših u Hrvatskoj i Europi.

DVORAC TRAKOŠĆAN  jedan je od najatraktivnijih dvoraca u Hrvatskoj nalazi se u Hrvatskom zagorju. Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. Od 1568.g. Draškovići dvorac uzimaju u svoje vlasništvo. Oko dvorca se nalazi šuma s rijetkim drvećem, umjetno jezero i vrtni objekti. U dvorcu se nalaze predmeti koje su koristile generacije stanovnika dvorca. Prostorije u kojima se nalaze određene stvari pokazuju nam život iz nekih drugih vremena.

KRAPINA –  u paleontologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju značajno mjesto. Među njima su najznačajniji ostaci pračovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupećine u Krapini, Hušnjakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i zubi pa je to po broju osteoloških ostataka jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu. Špiljski čovjek iz Krapine bio je malenog do srednjeg rasta, niska čela, debelih nadgolječnih kostiju, jakog zubala i izbočenog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru, a živio od lova. Pronađeno je i mnoštvo fosilnih ostataka životinja: špiljskog medvjeda, divljeg goveda, golemog jelena, lososa, dabra, nosoroga i drugih. Hušnjakovo brdo danas je oaza zelenila. Na otvorenom prostoru je rekonstrukcija krapinskog pračovjeka i njegove obitelji, kao i rekonstrukcija nekih životinja iz njegova doba.

 Put je bio naporan i dug, ali smo se dobro proveli  i zabavili. Vidjeli smo mnoge lijepe znamenitosti. Slikali smo se, uživali, pjevali, družili se, šetali, ...

 Zahvaljujemo se poslovnici Ortran iz Orahovice, pratiteljici Andrei, vozaču autobusa Željku, učiteljicama: Dubravki Zubak, Brankici Pavić, Tanji Majdandžić i Đurđici Mašić, asistentici Patriciji Zavadi, roditeljima, svima koji su nam omogućili da ova ekskurzija ostane u lijepoj i trajnoj uspomeni.