Predstavljanje knjige Katarine Studenić,
učenice 1. razreda Opće gimnazije SŠ. Isidora Kršnjavog.
Nastavlja se priča o učenici Katarini Studenić, djevojčici u kolicim koja je nekad pohađala OŠ Hinka Juhna u Podgoraču, a danas je učenica 1.razreda Opće gimnazije SŠ Isidora Kršnjavoga. Vrlo inteligentna djevojčica, intelektualne veličine i duhovne uzvišenosti, literarno nadarena, intenzivno je radila i napisala svoju prvu knjigu pjesama pod naslovom Bog moje beskrajno svjetlo. Katarini je 15 godina , a piše kao odrasla osoba.
Svjetlu i uspješnu budućnost našoj hrabroj spisateljici prognozirao je i književnik Mladen Kušec na 5.FIPO festivalu izviđača u Osijeku kada joj je poklonio knjigu i poželio puno sreće u spisateljskom radu. Od festivala je prošlo dvije godine, a Katarina je izdala svoju prvu knjigu. Promocija knjige bila je u OGŠ »Kontesa Dora» u dvorcu Marka Pejačevića u Našicama.. Na Katarininoj promociji bili su nazočni predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa g. Miroslav Klaić, kao i Viša savjetnica za razrednu nastavu Mirela Skelac, župan g.Krešimir Bubalo( koji je Katarini darovao i pisač) i vijećnici g. Zdravko Vukić, Zvonimir Ibriks i Ivica Kozina te predstavnica Općine Podgorač Zorica Gudelj.
Osim njih, bio je i predstavnik Zaklade branitelja i međugeneraciijske solidarnosti, Boris Herman. Katarinine pjesme interpretirali su učenici OŠ kralja Tomislava: Davor Alajica, Ivona Dundović, Ivana Kovačević, Ana Simel i Amadej Korbar , a suradnik na knjizi i voditelj programa bila je Đurđica Zailac.
Književnik Mladen Kušec o Katarini izjavljuje:»Ona tako lijepo misli još uvijek svojom dječjom glavom. Otkrila je misli odraslih ljudi i poruka njezinih stihova je da pronalazimo i uživamo u dobru,a ne u zlu te da širimo i dijelimo ljubav. I, što je najvažnije, ona je sretna i to se vidi.»
Katarina nikad nije posustala, predala se ili izgubila vjeru. Ona kaže da su ljubav i prijateljstvo jako vrijedni u životu, ali da je Bog najveći smisao i da obično piše u trenutcima otvaranja. Razliku između života njezinih vršnjaka i njezinog života ne smatra nedostatkom jer je zapravo duša temeljni dio čovjeka, a kako kaže:» Bog mi je najvažniji u životu. On mi daje snagu i nadu, on me neće napustiti i dići ruke od mene. Pišem samo ono što dolazi iz srca, a to je ljubav prema Bogu. Svojom sam knjigom željela poručiti ljudima da je Bog radost, da svi trebamo biti radosni i osjetiti Božju ljubav koja je velika. Ja sam sretna zbog Božije ljubavi i svaki čovjek treba dopustiti da ga ispune Božja ljubav i dobrota i da vjeruju. Meni nedostaje samo jedan mehanizam. Iako sam imala operaciju kralježnice prije tri godine ne plašim se ponovne operacije. Ovog puta je to operacija kuka. Iako se ne plašim operacije nije mi svejedno zbog operativnog zahvata budući da može doći do neubičajenih posljedica. Predat ću se Bogu u ruke i neće biti straha. Ne smijem odustati u svjedočenju Božije ljubavi.» O odnosu vrašnjaka prema njo, Katarina priča da su pažljivi, susretljivi i da pomažu. O njezinoj poteškoći ne žele pričati i zatvoreni su, a Katarina pretpostavlja da je to zato što se nisu sretali s takvim ljudima.
Katarina kaže da je osobito privržena svojoj obitelji koja je mala i skromna, ali im ništa ne nedostaje.
Svim ljudima poručuje da ne budu žalosni i da ne padaju u očaj. Neka imaju dušu i srce jer je to temeljni dio njih. Ne treba se prepustiti očaju. Čovjek nikad ne zna koliko može napraviti.
Svojom knjigom poručila je da je Bog radost i da svi trebamo biti radost. Kaže:»Tim što mi je Bog dao ljude oko sebe dao mi je sve. «
Katarinina majka Zora kaže:
«Nekada je bilo obrnuto,a sada više ne. Sada je Katarina čvršća strana koja tješi.Odluka o operaciji bila je na njoj i nisam željela vršiti pritisak. Ona je svjesna da nema izbora. Bojali smo se jako operacije kralježnice koja je dobro prošla pa se tako nadamo da će biti i s lijevim kukom. Ponosna sam što je Katarina ispunila svoje ambicije i objavila prvu knjigu».
Urednik knjige Jozo Flegar izjavljuje:
« Zadovoljan sam suradnjom s Katarinom. Nadam se da će buduća suradnja biti još uspješnija i da je ovo bio jedan uzlet njenom stvarateljskom radu. Katarina često, koliko joj dozvoljava njezino zdravstveno stanje, sudjeluje na književnim večerima na području Osječko-baranjske županije. Na regionalnom sursretu književnika «Pjesnički pogled» na kojemu su bili nazočni književnici iz Drenovca, Vrbanje, Lovasa, Cerne, Đakova, Osijeka,Valpova, Belišća, Donjeg Miholjca, Đurđenovca, Rešetara, Gradiške, Našica i drugih mjesta, Katarina je bila jedan od voditelja programa.»
Svakako je Katarina jedan od mladih književnika koji puno obećava.»
Lektor i pisac predgovora je Sandra Hvizdak, učiteljica hrvatskog jezika u OŠ kralja Tomislava.
Na kraju jedna divna Katarinina pjesma:
ŽELIM TI REĆI
Ništa od onoga što pročitaš nije nikakva sila
kojom te želim privući
niti pitanje koje te pitam
da bih dobila odgovor.
Svatko kome ovo uđe u ruke i pogled
treba znati da ga prijateljski pozivam
neka pogleda moje mišljenje i osjećaje,
ali da ih ne mora dijeliti sa mnom!
Utisnuta slova, koja se ovdje nalaze,
imaju izvor koji je nastao neredom u mojim mislima,
a kasnije putovao do mojih usana.
taj je nered nastao u meni upravo zbog
razmatranja osvjetljavanja našega života
u različitim trenucima i potrebama.
Jer ono što nam je svima zajedničko
jest da smo ljudi
i da živimo život pun potreba,
koji nas dovodi u različite situacije.
Ni od koga, pa ni od tebe, ne tražim
da me pokušaš razumjeti,
niti dopustiš da ove riječi dođu do tvog srca
i ponovo dotaknu moje –
ako ti sam to ne želiš.
Da bi ppronašao putove i tragove
koji vode do izvora mojih , različitih nereda,
nevažno je kako izgledaš,
odakle potječeš,
u kakvim si životnim prilikama;
ne trebaš biti bogat
da bi vidio bogatstvo riječi.
Jer...
Srce je ono, koje i u sasvim malenim riječima
može pronaći bogatstvo.
Riječi su, ponekad, snažne poveznice koje vode
do novih stvarnosti u čovjeku, u svakom živom biću.
Ali, ni njima nisam mogla izraziti svu dubinu
koju ti želim dati .
Srce je bilo ono što me vuklo da ti pokažem svoj dio svijeta.
Dio mjesta s kojeg promatram život,
njegovu svrhu
i neraskidive niti vjere.