Povodom Mjeseca školskih knjižnica već se tradicionalno u našoj školi održavaju zanimljivi književni susreti lektirnih pisaca s našim učenicima. Susreti se održavaju u suradnji s Knjižarom i papirnicom "Pin d.o.o" Našice.

U zanimljivom jednosatnom druženju književnica Melita Rundek s djecom je podijelila svoja prva spisateljska iskustva, svoja razmišljanja o knjigama, pisanju, književnim nagradama, školi, učenju, učiteljima i mnogim drugim temama.

Učenici su sa zanimanjem slušali, odgovarali na spisateljičina pitanja, ali i sami postavljali pitanja.

Tijekom susreta u B smjeni učenici Petra Dundović, 7.c i Mihael Ferčec, 7.d čitali su ulomke iz njezinih djela.

Na kraju susreta imali su prilike čuti nešto o autoričinim najpoznatijim djelima - "Psima ulaz zabranjen", "Haj, ja sam online", "Mirko i sedam prigovora" i drugima.

Neki su imali želju i fotografirati se s našom gošćom...

Nakon susreta naš je učenik Martin Kuric, 5.b, član Novinarske skupine škole, održao intervju s književnicom koji ćete uskoro moći pronaći na našoj mrežnoj stranici.

Melita Rundek rođena je 1961. godine u Zagrebu. Nakon osnovne škole te nastavka školovanja u Centru za kulturu i umjetnost završila je studije komparativne književnosti i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za razne časopise (Plima, Draga, Modra lasta, Prvi izbor) te za emisiju Priče za laku noć na Hrvatskom radiju. Kao glavni urednik tvorničkog lista pisala je, između ostalog,  recenzije, osvrte na kulturne događaje i priče iz života radne sredine za više glasila te djelovala kao kulturni animator. 

     Vrijedi još istaknuti da je autorica radila s nadarenom djecom u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa, organizirala niz radionica kreativnog pisanja, radila u programu s prognanom djecom, sudjelovala u prosudbenim povjerenstvima za procjenu dječjih radova kao i da je održala veliki broj susreta s djecom po školama i knjižnicama diljem Hrvatske. Radi kao bibliotekar-informator u Knjižnicama grada Zagreba.

     Melita Rundek napisala je petnaest naslova, od kojih je čak dvanaest za djecu i mlade. Za rukopis romana Psima ulaz zabranjen dobila je 1. nagradu „Ivana Brlić-Mažuranić“ za 1999. godinu, a roman je kao objavljena knjiga bio u užem izboru za nagradu „Grigor Vitez“. Roman je uvršten u lektiru za 6. razred osnovne škole te su ga na scenu postavili Kazalište Dubrava i Pinkleci. Drugi roman Mirko i 7 prigovora, koji govori o psihičkom zlostavljanju, upotrijebljen je kao predložak za neke od radionica UNICEF-ove kampanje „Stop zlostavljanju među djecom“ koje su izvedene u nekoliko stotina škola diljem Hrvatske te stavljen na top listu najkvalitetnijih knjiga te godine koju sastavlja Komisija za knjižnične usluge Hrvatskog knjižničarskog društva. Treći roman Kupit će ti tata koturaljke bavi se temom seksualnog zlostavljanja i doživio je pohvale od čitateljstva i institucija koje se bave prevencijom i liječenjem dječjih trauma te je bio u užem izboru za nagradu „Anto Gardaš“.  Roman je također uvršten na top listu najkvalitetnijih knjiga za mladež te preporučen za čitanje roditeljima i djeci. Zbirka pripovjedaka Pet i pol minuta do zvona obrađuje temu odrastanja te dotiče sve prepreke na koje pritom nailazimo: pušenje, alkohol, droga. Haj, ja sam online suvremeni je roman koji govori o druženju djece na internetu. Roman je bio u užem izboru za nagradu „Grigor Vitez“ i  nagradu „Anto Gardaš“. Izgubljena u ormaru slijedeći je roman u kojem autorica ispituje svijet potrošačkog društva u kojem živimo, ljepote i odijevanja, Facebooka te potrebe mladih da budu prihvaćeni u svojoj sredini.

     U svojim djelima, kao suvremena spisateljica, autorica eksperimentira sa stilom i prilagođava ga temi i svaki je roman pisan drukčije – pa tako aforistično razgovara s drugim knjigama (Psima ulaz zabranjen), piše šapatom, bez uskličnika u ispovjednoj poziciji prvog lica jednine (Kupit će ti tata koturaljke), kratku zagonetku pretvara u roman (Mirko i 7 prigovora), brzo akcijski pripovijeda poput brzog interneta (Haj, ja sam online) ili tekst prekida duhovitim reklamnim zapisima kao što se to događa s filmovima na televizijskom programu (Izgubljena u ormaru).

     Sedam slikovnica koje je napisala autorica  ispituju svijet u kojem živimo i naš odnos prema njemu. Oči koje svijetle u mraku govori o našem odnosu prema vrijednom i prema njoj je napravilo predstavu Lutkarsko kazalište Za bregom. Slikovnica Zora govori o svijetlu, lučonošama, samoći pritom, te prijateljstvu i ljubavi. Tatina medalja problemska je slikovnica o pravima djece. Priča o Vilmi Špigl pripovijeda o percepciji i našem viđenju sebe i drugih, a  Djevojka koja je zaspala u tanjuru je slikovnica ilustrirana glinenim figurama, oslikanim tanjurima i zdjelama koje je izradila sama autorica. O strahu i krotelju lavova osvjetljava problem straha i treme, a slikovnica Silvester obrađuje temu odrastanja uz prepreke.

     I slikovnice se nalaze na top listi knjiga za preporuku.

     Autorica  je objavila i roman za odrasle čitatelje Kasni vlak za Kopenhagen, koji se koristi i u biblioterapiji. Izdane su i dvije zbirke njenih pjesama: Hajde, pogledaj me! Ako me ne pogledaš, ja ću sasvim izblijedjeti i nestati i Utopljena u kapljici vode.

     Izgubljena u ormaru sljedeći je roman u kojem autorica ispituje svijet potrošačkog društva u kojem živimo, ljepote i odijevanja, Facebooka te potrebe mladih da budu prihvaćeni u svojoj sredini. Roman je bio u užem izboru za nagradu "Grigor Vitez" te je dobio nagradu "Mato Lovrak" za najbolji roman za djecu i mlade u 2014. godini.

Preuzeto s: http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/melita-rundek