U četvrtak 20. listopada zainteresirani učenici osmih razreda te Mladi prirodoslovci - učenici sedmih razreda posjetili su izložbu „Molekule koje su promijenile svijet“ u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“.

Središnji dio izložbe čine trodimenzionalne projekcije 25 molekula koje su utjecale na razvoj kemije i znanosti, ali isto tako i na razvoj civilizacije, kulturu i društvo. Uz stereoskopski prikaz strukture molekula, vidljiv uz pomoć 3D naočala, prikazana su svojstva, priprava, značaj i upotreba molekula te njihova povijest.

Neke od prikazanih molekula poput vode i ugljikovog dioksida postoje od samih geoloških početaka Zemlje. Druge su, poput umjetnog polimera polietena ili insekticida DDT-a, nastale u kemijskim laboratorijima u 20-tom stoljeću. Upoznali smo tako celulozu i saznali da je najzastupljeniji organski spoj na Zemlji  jer je temeljni dio strukture biljaka. Saznali smo da u našem mozgu postoji molekula sreće – dopamin, hormon koji utječe na raspoloženje. Naučili smo da vitamin B12 poboljšava pamćenje, a da bez glukoze ne bismo mogli živjeti.

Iako je kemija dala opasne molekule, poput DDT-ja ili talidomida, ona je omogućila i razvoj antibiotika poput penicilina ili popularnog aspirina. Neke od prikazanih molekula, poput amonijaka, imaju jednostavnu strukturu od samo 4 atoma, druge su pak molekule, poput spomenutog vitamina B12 ili kinina, lijeka protiv malarije, vrlo složene te su ih kemičari godinama i godinama pokušavali sintetizirati u laboratoriju.

Dvije su molekule posebno izdvojene i njima su posvećene zasebne instalacije – DNA, čije je otkriće strukture i uloge pokrenulo revoluciju u molekularnoj biologiji, te fuleren, čije je otkriće obilježilo početak razvoja nanotehnologije.

Izložbu je pratila i zanimljiva zvučna kulisa, molekularne pjesme kemičara Thierryja Delatoura, koji je titraje molekula pretvorio u zvučne titraje.

Izložba je iznimno poučna i zanimljiva te vjerujem da će barem neke od učenika i učenica potaknuti da na kemiju gledaju drugim očima i uvide koliki je utjecaj kemije na svakodnevni život čovjeka.

Anica Banović, prof.