Učenici 2.a i 2.b razreda 22. ožujka  uputili su se na terensku nastavu i izlet u Veliki Tabor, Zelenjak i Etno selo Kumrovec.

Saznali su da je plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika kontinentalne Hrvatske. Ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije jedan je od najprepoznatljivijih identiteta, ne samo Hrvatskog zagorja, već i Hrvatske, sagrađen sredinom 15. stoljeća .

Kroz sva stoljeća postojanja, mijenjali su se i vlasnici, pa prvi posjedovni zapisi govore da su ovdje od početka  bili grofovi Celjski, obitelj Rattkay.Kraljevska  komora, braća Grunwald i slikar Oton Iveković. Kasnije se izmijenilo još nekoliko vlasnika. Danas je u vlasništvu Muzeja Hrvatskog zagorja.

Učenike je najviše zainteresirala legenda o Veroniki Desinić. Kako predaja kaže, mladi grof Friedrich Celjski zagledao se u mladu Veroniku, a budući da je bio oženjen za Elizabetu, kćer kneza Stjepana I. Frankopana, naredio je da mu ženu ubiju. U međuvremenu je s Veronikom pobjegao u Sloveniju te su se ondje vjenčali. Nakon što je to saznao njegov otac, knez Herman II. Celjski, poslao je vojsku na mladence. Kad su ih uhvatili, sina je poslao u tamnicu u Celje, a lijepu Veroniku dao je udaviti i zatim ju sazidati u zidine dvora, odnosno u stijenu između peterokutne kule i ulaza u grad.

Napustivši dvorac krenuli smo u Etno–selo Kumrovec, najveći tradicijski uređeni prostor u Hrvatskoj koji posjetiteljima dočarava autentičan izgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. S oko četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva saznajemo kako su živjeli naši stari. Uređeni postavi govore o običajima i svakodnevnici seljaka i njegove obitelji s jedne strane, a s druge prikazuju i razne tradicijske obrte kojima su stanovnici zagorskih sela osiguravali egzistenciju svojim obiteljima.

U blizini Kumrovca, u dolini  rijeke Sutle iznad koje se uzdiže Cesargradska gora, koja je specifična i po tome što se na tom mjestu sjedinjuju tri vrste klime, a to su: kontinentalna, mediteranska i planinska, promatrali smo spomenik himni “Lijepa naša” i saznali kako je to na svijetu jedinstven spomenik himni.

Pjesma „Horvatska domovina“, koju je Antun Mihanović, prema nekim predajama napisao očaran ljepotom Zelenjaka, objavljena je u hrvatskom književnom i kulturnom listu Danica. „Horvatsku domovinu“ uglazbio je Josip Runjanin. Pjevajući himnu učenici su došli do kraja poučne i zanimljiv terenske nastave.

Helga Mihaljević Jurić, Ljilja Mamuza, Irena Vitaljić i Mirela Pinek